Građevinski radnici iz BiH sve češće odlaze raditi u zapadne ili susjedne zemlje, gdje im je zarada mnogo veća. Zbog nedostatka radne snage građani u našoj zemlji na angažman građevinskih radnika, ako imaju sreće, čekaju barem mjesec dana.
Radnici, koji su ostali raditi u našoj zemlji, često se odluče raditi samostalno, a ne za poslodavca, kako bi im zarada bila veća, dok na zavodima za zapošljavanje ostvaruju zdravstveno osiguranje. Postoje i oni koji osmosatno radno vrijeme provedu u nekoj tvrtki, a ostatak dana rade samostalno, pažljivo birajući klijente.
Radeći samostalno, jedan keramičar iz Mostara svoj rad naplati najmanje 20 KM po četvornom metru, a cijene su često i veće, posebice ako je riječ o većim formatima pločica.
– Nekada ranije radilo se i za 10 KM po četvornom metru, međutim, cijene su poprilično skočile. Biram posao, ne pristajem raditi za sve koji me pozovu, a usluga se čeka barem mjesec dana, pa čak i dva – rekao je za Fenu keramičar iz Mostara. Otkriva kako češće radi u Hrvatskoj, gdje naplati najmanje 25 eura po četvornom metru.
– Klijenti radije zovu samostalne radnike jer ih angažiranje tvrtke iziđe skuplje. Ali nema ljudi koji bi radili, svi su otišli u Njemačku i u zapadne zemlje – smatra keramičar. Koliko se isplati otići raditi u Njemačku, provjerili smo s keramičarom iz BiH koji je trbuhom za kruhom svoju zemlju napustio prije dvije godine.
– U Njemačkoj, kada radim samostalno, naplatim minimalno 35 eura po četvornom metru. Ako je riječ o velikim formatima, cijena ide i do 100 eura. Onome tko radi samostalno i tko naplaćuje po četvornom metru isplati se otići vani. S druge strane, u njemačkim tvrtkama keramičari zarade oko 20 eura bruto iznosa po satu, ali ne smijemo zaboraviti velike poreze – objasnio je. Ističe kako se na keramičara u Njemačkoj čeka od mjesec dana do čak pola godine jer radnika uvijek nedostaje. S druge strane, Mostarac koji je nedavno u potpunosti renovirao svoj dom za Fenu je kazao kako je na uslugu vodoinstalatera čekao barem deset dana, a dnevno ga je njegov posao stajao oko 80 KM. Na angažman električara čekao je najmanje 15 dana i njegovu uslugu za jedan dan platio je 100 KM.
Radnika koji mogu raditi u građevinarstvu na evidenciji Službe za zapošljavanje Tuzlanske županije trenutačno je oko 3500. U taj broj ubrajaju se, ne samo građevinski radnici, poput zidara, tesara, stolara, građevinskih tehničara i inženjera, već i radnici iz metalske struke koji mogu raditi u građevinarstvu, poput bravara, zavarivača i limara.
– Građevinski radnici uvijek su traženi na tržištu rada. Trenutačno nismo uočili da se formirao trend, odnosno da je neuobičajeno veća potražnja nego inače – istaknuli su. Inače, kako navode iz ove Službe, za veću potražnju od ponude, odnosno za nerazmjernu ponudu i potražnju, postoji više čimbenika, a najčešći su da osobe prijavljene na evidenciji ne odgovaraju uvjetima koje poslodavac traži, poput radnog iskustva, određene životne dobi i slično. Također, dodaju kako nije česta pojava da nezaposleni odbijaju poslove, ali ih ima. Na evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Srednjobosanske županije (SBŽ) nalazi se 220 građevinskih radnika. – Poslodavci navedene radnike u posljednje vrijeme traže češće nego ranije.
Ipak, ponuđeni poslovi odbijaju se sve češće – kazao je za Fenu Miroslav Stapić, voditelj Odjela za statistiku, evidencije, posredovanje u zapošljavanju i informiranje Službe za zapošljavanje SBŽ-a. Na evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) ukupno se nalazi 612 nezaposlenih građevinskih radnika, od čega su najbrojniji građevinski tehničari (334), zatim građevinski tehničari visokogradnje (108), rukovatelji građevinskim strojevima (86), građevinski inženjeri (38), monteri građevinskih elemenata (19), građevinski tehničari niskogradnje (16) itd.
Iz ove Službe za zapošljavanje istaknuli su kako su osobe koje se nalaze na evidenciji u procesu promjene poslodavca ili su neaktivne dulje razdoblje eventualno zbog bolesti, starosti i slično, zbog čega je potražnja za građevinskim radnicima još uvijek velika. Ističu i to da su navedena zanimanja najčešća zanimanja za kojima je iskazana potreba.
Iako postoje osobe koje se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje samo radi zdravstvenog osiguranja, iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) kazali su kako većini osoba s navedenim zanimanjima to nije cilj. U Bosansko-podrinjskoj županiji (BPŽ) nezaposleno je 12 keramičara, jedan vodoinstalater te sedam električara. Kroz zahtjeve za posredovanje, naglašava šefica Općinskih ureda rada Službe za zapošljavanje BPŽ-a Erna Muratspahić, već godinama postoji potražnja za građevinskim radnicima, kako od lokalnih poslodavaca tako i od poslodavaca u regiji.
– Takva zanimanja deficitarna su u smislu da ih nemamo na evidenciji ureda rada u sastavu Službe ili ih nemamo u mjeri u kolikoj ih tržište rada traži ili pak nemaju stručne kompetencije koje poslodavci na tržištu rada traže – rekla je Muratspahić.
– U njihovu slučaju – dodaje – riječ je o nedostatku nezaposlenih osoba koje imaju kvalifikacije ili stručne kompetencije za obavljanje građevinskih poslova. Također, starosna struktura ponekad ne odgovara potrebama poslodavaca. Erna Muratspahić napominje kako su različiti motivi prijave na evidenciju nezaposlenih, a neki od njih su zdravstveno osiguranje i potvrda o nezaposlenosti s kojom ostvaruju različita prava, što opterećuje evidenciju i daje nerealnu sliku o broju onih koji traže posao.
Vrisak.info
