S kojim problemima se čovječanstvo suočava danas, velikoj većini ljudi savršeno je jasno i onima koji su svjesni razmjera opasnosti, od toga im se diže kosa na glavi. Budućnost od 30-ak godina čini se vrlo mračnom već danas i zato je već sad vrijeme za razmišljati o problemima koji će čovječanstvo pritiskati 2050. BBC Future Now istražio je točno to i složio svoju top listu 10, koju je Express nešto drugačije argumentirao.
Genetsko modificiranje ljudi Na prvu, mijenjanje DNK ljudi kako bi bili otporni na određene bolesti čini se poput svetog grala medicine. Povijest čovječanstva, a posebno 20. i 21. stoljeća uči nas, međutim, da pri svakoj savršenoj i spasonosnoj ideji valja računati na otvaranje vrata propasti. Ovdje je to etička dilema o tome na kojem mjestu će takva genetska manipulacija prerasti u eugenici nalik “dizajniranje beba” u fazi embrija kako bi djeca ispala određenog stupnja inteligencije, određenog izgleda… Čovječanstvo će morati, prvo, definirati što čini čovjeka, a potom i u svakom laboratoriju, sveučilištu i korporaciji postaviti etičare koji će držati stvar pod kontrolom. Starije stanovništvo nego ikad prije Ljudi je na svijetu sve više, ali i žive sve duže.
Danas je na svijetu stogodišnjaka pola milijuna. Do kraja stoljeća bit će ih 26 milijuna. EU, Japan, Kina, društva će imati veliki udio stanovnika starijih od 65 godina, a o njima će trebati skrbiti. To znači troškove medicinske skrbi, pa i osobnu skrb, za što su Japanci već počeli razvijati robote, svakako useljavanje mladih iz zemalja trećeg svijeta. Izgubljeni gradovi Klimatske promjene, otapanje polova i glečera, posljedično rast razine mora, nema načina po kojem bi gradovi poput Miamija do polovice 21. stoljeća mogli izgledati ovako kakvi su danas. U opasnosti je skoro cijeli Bangladeš, cijele minijaturne nacije po Pacifiku, Nizozemska, dolina Neretve, delte velikih rijeka Nila, Temze, Amazone…
Evolucija socijalnih medija Već danas jedva izdržavamo kaos po internetskim društvenim mrežama; zbog lažnih vijesti, manipulacija, širenja terorističke, političke, rasističke, korporativne i kakve li već ne propagande. Internetski trol je postao jednako ozbiljna prijetnja poput hakera koji traži način za krađu identiteta, provalu u baze podataka i ucjene. Facebook je danas star samo 13 godina, što nas onda čeka za još 30? Novi geopolitički sukobi Posljednje godine, od 2011. nadalje, ili od 2001. naovamo, potpuno su izmijenili svijet, geopolitički do neprepoznatljivosti. Bliski istok je razoren, niz je država koje su nefunkcionalne zbog ratova, Sjeverna Koreja je počela lansirati već i neke vrlo nezgodne projektile, a ima i nuklearnu bombu, konačno, vidjeli smo što se događa nepripremljenom Zapadu kad mu na vrata zakuca egzodus od samo dva milijuna očajnih izbjeglica. A tek počinje. Hakeri muljaju po nacionalnim izborima, nacionalisti i ekstremna desnica su u rastu, opasne tehnologije su sve dostupnije, bitke za resurse sve intenzivnije…
Sigurno putovanje automobilom Urbanizacija, vlakovi koji jure brzinom metaka, pa opet, u svijetu je automobila sve više. Srednja klasa jako se razvija u Kini, pojavljuje se u Indiji i ti ljudi i za sebe žele ono što ima ili je imao Zapad. Sve projekcije govore da će automobila biti toliko da će utjecati na okoliš, infrastrukturu, energente, tko zna što će uopće biti s tehnologijama automobila bez vozača… Borbe za resurse Da, riječ je o vodi, o energentima, o hrani… A to je samo dio priče. Rijetki metali, o kojima ovise mnoge visoke tehnologije, 90 posto njih nalazi se u Kini. I projekcije kazuju da će biti potrošeni za 20 godina. Kolonizacija drugih svijetova Svemirski turizam već godinama je ozbiljan projekt kojim bi se istraživanje jeftinih, jednostavnih i sigurnih putovanja u svemir moglo samofinancirati, postati isplativo. Stephen Hawking apsolutno nije jedini, a smiješno je i pomisliti da bi bio prvi koji je upozoravao da je čovječanstvo vrlo brzo mrtvo ako se ne otisne u svemir. Iz niza razloga. Mnogima je odavno jasno i to da su dosadašnja putovanja u svemir smiješno muvanje po vlastitom dvorištu. Bildanje moždanih sposobnosti Kava, čaj, ali i razna prirodna ili umjetna sredstva, nerijetko i droge; sve to već danas se koristi po sveučilištima, kompanijama, u svakidašnjem životu kako bi si ljudi povećali intelektualne sposobnosti.
Nismo niti svjesni koliko se u tom procesu oslanjamo na kompjutere, pametne telefone i slične uređaje. Danas se već otvoreno sanja o sredstvima koja bi od mozga ciljano nakratko činila superuređaj. Ili o implantatima. Lako za to koliko to može biti opasno po zdravlje, nego se otvara pitanje zašto bi se nekome dopuštalo da pije kavu u tu svrhu, jer nije problematično ni etički ni medicinski, a ne bi mu se dopustilo da koristi superdroge? Isto je i s tehnološkim nadomjescima.
A što će znanost, farmakologija ili kibernetika, biti u stanju 2050. a što ne mogu danas… Umjetna inteligencija i dominacija Još Isaac Asimov Asimov naveliko je pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta. Lako za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, što kad dođe do kvara? Što kad dođe do pogreške u procjeni situacija? Što kad netko gadno zabrlja? Što kad… No, čitajte malo Asimova ili Dicka ili nekoga od klasičnih ZF autora, oni su pisali o tome što nas čeka za koju godinu.
