Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o visini osnovice za obračun plaće za 2025. godinu koja će iznositi 631,50 KM u odnosu na 600 KM iz 2024. Tako se ispunjava obveza iz Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim je definirano da se osnovica za plaću utvrđuje u visini od 50% prosječne mjesečne neto plaće u BiH iskazane na godišnjoj razini za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će se osnovica primjenjivati. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je prosječna mjesečna neto plaća u BiH za 2023. iznosila 1263 KM.
Povećana osnovica
Odluka bi se trebala primjenjivati od 1. siječnja do 31. prosinca 2025., a ako do kraja ove godine ne bude usvojen proračun za iduću fiskalnu godinu, nova osnovica za obračun plaća primjenjivat će se od idućeg mjeseca od dana usvajanja proračuna, navodi se u priopćenju Vijeća ministara BiH. Dakle, ovo znači, objasnio je Faktor, ako je osnovica 631 KM, članovi Predsjedništva BiH imat će za 310 KM veću osnovnu plaću, bez minulog rada, odnosno 6310 KM. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH imala bi 280 KM više (5679 KM), ministri 263 KM više (5363 KM), parlamentarci 260 KM više (5300 KM), rukovodstvo domova Parlamentarne skupštine BiH 270 KM više (5489 KM). I na sve ovo još idu i brojne naknade. A što je s ostalim plaćama u BiH? Što u idućoj godini po pitanju plaća čeka zaposlene u realnom sektoru? Po običaju, ni blizu tako dobra primanja kao u institucijama BiH. Naime, plan vlasti u Federaciji BiH je da od 1. siječnja 2025. minimalno primanje radnika iznosi 1210 KM. Time se uvodi novi pojam “minimalno primanje” kroz izmjene Zakona o dohotku. Minimalna plaća će rasti sa 619 KM na 700 KM, dok će minimalni topli obrok iznositi 260 KM, prijevoz 50 KM plus 200 KM “učinka”. Ukupna plaća radnika bit će 1210 KM, od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv. Izmjene Zakona o dohotku trebale su biti jučer u Zastupničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta BiH, a nakon toga Vlada FBiH trebala bi donijeti uredbu koja će biti prijelazna faza do primjene online fiskalizacije. Međutim, sjednica Zastupničkog doma, ranije sazvana za 28. studenoga, prolongirana je za 4. prosinca na zahtjev Vlade FBiH, a zbog usuglašavanja prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Prijedlog Zakona o porezu na dohodak usuglašavat će se u odnosu na pristigle amandmane, a osobito u odnosu na prijedloge Udruge poslodavaca, navodi Večernji list BiH.
Pregovori u tijeku
Vlada RS-a bi već sredinom siječnja sljedeće godine mogla donijeti odluku o najnižoj plaći u RS-u ako se poslodavci i sindikalci u međuvremenu ne dogovore, potvrdio je premijer Radovan Višković. – Povećanje najniže plaće u RS-u stvar je socijalnih partnera, točnije Unije poslodavaca RS-a i Saveza sindikata RS-a. Ako se oni ne dogovore, a ne vjerujem da hoće jer se nikada nisu mogli dogovoriti, onda će Vlada donijeti odluku – istaknuo je Višković. On nije želio precizirati koliko bi minimalna plaća mogla iznositi ističući da “ne želi rušiti dogovor sindikalaca i poslodavaca”. Izjave pojedinih poslodavaca da minimalnu plaću ne treba povećati, nego čak smanjiti, neozbiljne su i sramne, poručuju iz Saveza sindikata RS-a, naglasivši da je povećanje minimalca značajno kako za samog radnika tako i za državu. Podsjetimo, u RS-u su počeli pregovori za povećanje najniže plaće, čiji ishod još nije ni na vidiku. Iz spomenutog sindikata stava su da bi minimalac s 900 trebalo povećati na 1050 KM, dok iz Unije udruga poslodavaca RS-a tvrde da za to nema nikakve osnove. Pojedini predstavnici poslovne zajednice ne kriju da su čak za smanjenje minimalca, pozivajući se na prilike u gospodarstvu.
Vrisak.info
