Koliko štete donosi nedovoljan angažman institucija i nepostizanje političkog dogovora vidi se na mnogim primjerima – od izgubljenih novaca u Planu rasta do aktualne priče oko stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu međunarodnog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Ukratko, Moneyval je tijelo Vijeća Europe čija je zadaća procjena jesu li zakoni i sustavi neke države dovoljno čvrsti da spriječe kriminalce u legalizaciji prljavog novca. Riječ je o standardima koje je postavilo globalno nadzorno tijelo FATF. Problem nastaje jer bosanskohercegovačke institucije nisu uspjele usvojiti dva zakonska rješenja koje ovo tijelo zahtijeva, a rok je kraj veljače.
Na čekanju su Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim financijskim transakcijama, kao i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata u BiH. Povratak na sivu listu bio bi udarac za ekonomski kredibilitet države, a to bi moglo odgoditi i ulazak BiH u Jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Ukoliko BiH opet službeno postane rizična zemlja po pitanju spomenutih financijskih zahtjeva, to će se odraziti na gospodarstvo, ali i na stanovništvo.
Zabrinjava podatak da bi sljedeća procjena za BiH mogla biti tek 2031. godine. Iskustva pokazuju da u tom razdoblju države imaju negativne ekonomske trendove.
Tri su glavne pretpostavke zašto zakoni nisu usvojeni. Prva su nesuglasice oko nekih nadležnosti gdje iz Republike Srpske ne žele prijenos na državu. Druga je administrativna rascjepkanost kada je u pitanju registar vlasništva, a treća su osobni interesi, s obzirom na to da mnogima ne odgovara veća kontrola porijekla novca.
Vrisak.info
