Iako je Haaški sud imao mandat suditi pojedincima, a ne državama ili kolektivu, presude se koriste u dnevno-političke svrhe. Ono što se konstantno događa je njihovo krivo tumačenje. Što znači konstrukcija „Udruženog zločinačkog poduhvata“ (UZP), za „Dnevnik PLUS“ RTV Herceg Bosne pojasnio je Luka Mišetić, američki odvjetnik hercegovačkih korijena, koji je neupitni autoritet stekao obranivši generala Antu Gotovinu na haaškom sudištu.
Mišetić se osvrnuo na zaključke u haaškom predmetu „Prlić i ostali“ kazavši da se oni često krivo tumače i zloupotrebljavaju zbog političkih ciljeva.
„Širi se dojam da je Haaški sud proglasio Herceg Bosnu UZP-om. Međutim, to nije točno. U presudi šestorci Haaški sud je zaključio da je ‘UZP’ postojao samo u razdoblju od siječnja 1993. do lipnja 1993. – i to samo u određenim općinama, dakle ne na cijelom teritoriju Herceg Bosne“, kazao je Mišetić.
Odvjetnik Mišetić naglašava da Haaški sud nije zaključio da je stvaranje Herceg Bosne, pošto je ona stvorena prije toga, a kako napominje, postojala je i poslije toga.
Dodaje da Haaški sud nije bio nadležan utvrditi je li neka republika bila zločinački poduhvat sama po sebi.
„Prema tome, u ovom se konkretnom slučaju radi o specifičnim zaključcima u određenim općinama, u određeno vrijeme, protiv određenih ljudi“, rekao je Mišetić pojašnjavajući da se to koristi u političke svrhe protiv Hrvata u BiH pa je stoga važno pojasniti što je istina.
Zbog Hrvata postoji BiH
Voditelj emisije, Marko Zeljko, kazao je da malo tko čita ono što stoji na papiru stvarnih presuda , ali da nas zabrinjava opravdana sumnja da se takve stvari koriste u lobiranju protiv aktualnih političkih zahtjeva protiv Hrvata u BIH.
Odgovarajući na pitanje ima li saznanja o toj tematici, Mišetić kaže da ne može znati kakvi se eventualni tajni razgovori vode, ali da može govoriti ono što se širi po različitim medijima i društvenim mrežama.
„Ta presuda se koristi i krivo tumači pa se onda na temelju toga konstantno ponavlja da je svaki pokušaj Hrvata u BiH da zaštite svoja prava stečena u Daytonskom sporazumu obnova zločinačkog pothvata. Zato kažem da je važno da javnost zna što je Haaški sud zaključio. Nadam se da će u budućnosti Hrvati u BiH znati, ne samo objasniti što je Haaški sud zaključio, nego općenito objasniti što su to Hrvati radili od početka stvaranja BiH, do oslobađanja BiH tijekom 1995. godine“, rekao je Mišetić.
Američki odvjetnik podsjeća da su Hrvati kao kolektiv glasovali za neovisnu BiH u ožujku 1992. te su oni odgovorni za to što postoji neovisna BiH.
„Tijekom 1995. Hrvati iz BiH sudjelovali su i bili nužni faktor, zajedno sa Hrvatskom vojskom, u oslobađanju zapadnih dijelova BiH u operacijama Maestral i Južni potez, kao i u oslobađanju Bihaća te u operaciji Oluja. Dakle, ne može se svesti uloga bh. Hrvata samo na taj šestomjesečni period“, kazao je Mišetić.
Sarajevske vlasti utjecale na presude
Zeljko je podsjetio na činjenicu da se sintagma UZP-a prišivao samo Hrvatima i Srbima te kako su neshvatljive linije odgovornosti od slučaja do slučaja.
Upitan ovisi li to od vlastitog nahođenja tužitelja koji piše optužnicu, Mišetić kaže da se klasifikacija UZP-a kao pravnog okvira koristila samo protiv srpskih i hrvatskih optuženika.
„Međutim, klasifikacija UZP-a nije korištena protiv Armije BiH i to je isključivo odluka Tužiteljstva. Ako Tužiteljstvo ne optuži po doktrini zločinačkog pothvata, onda sam Sud nema nadležnost donositi takve odluke“, rekao je Mišetić.
Gost RTV Herceg Bosne kaže da je odgovornost za optuživanje za zločinački pothvat gotovo isključivo bila na bivšoj glavnoj haaškoj tužiteljici, Carli del Ponte. On naglašava da je ova tužiteljica optuživala i Hrvate iz BiH i iz Hrvatske te gotovo otvoreno htjela izjednačiti ulogu Srbije i Hrvatske u ratu.
„Del Ponte je htjela ‘smiriti’ Srbiju pošto je ona tada morala izručivati Slobodana Miloševića pa je onda podignula optužnicu protiv hrvatskih generala pa kasnije i protiv hercegbosanske šestorke kako bi pokazala da nije antisrpski nastrojena“, rekao je Mišetić i nastavio:
-Međutim, ona nije podignula optužnice za zločinački poduhvat protiv pripadnika Armije BiH, kazao je Mišetić te dodao da smatra da za to postoji više razloga.
Otkrio je i koji je, prema njegovom mišljenju, ključni razlog zbog kojega pripadnici bošnjačke Armije nisu suđeni za UZP.
„Sarajevo je itekako imalo ured u Haagu koji je konstantno imao kontakt s Tužiteljstvom i servisirao ga, dok s hrvatske strane u to vrijeme nije bilo tako. Smatram da su vlasti iz Sarajeva utjecale na neke haaške presude iako one oni one nisu bile glavni faktor u tome, ali imalo je utjecaja to što su oni imali izravne veze s Tužiteljstvom“, kazao je Mišetić.
Hrvatska nije bila agresor u BiH
Danas često iz bošnjačkih političkih krugova čujemo kvalifikacije kako se Hrvatska miješa u unutarnje stvari BiH. Upitan, postoji li ikakva sudska odluka koja ide na teret ratnog vodstva RH u kontekstu BiH, Mišetić kaže da ne postoji obvezujuća presuda koja kaže da je Hrvatska agresor u BiH ili da su Franjo Tuđman i Gojko Šušak bili članovi zločinačkog pothvata u BiH.
-Točno je da se oni spominju kao članovi zločinačkog pothvata u presudi Šestorci. Međutim, to nije sudski utvrđena činjenica i to je sam Sud u posebnoj odluci naglasio kada se RH u predmet Šestorke željela uključiti kao „prijatelj Suda.“ Sud je odbio taj prijedlog obrazloženjem da za Haaški sud Gojko Šušak i Franjo Tuđman ostaju nevini ljudi. Dakle, niti jedna presuda nije dovela u pitanje presumpciju nevinosti koju Sud ima prema njima. Također, Sud nije donio potrebne zaključke da bi se moglo zaključiti da su oni bili pripadnici zločinačkog poduhvata, rekao je Mišetić.
Odvjetnik s velikim iskustvom iz haaških sudnica posebno ističe da Sud nije donosio nikakve odluke o odgovornosti RH u kontekstu rata u Bih, niti je, kao kaže, bio nadležan za to.
„Nažalost, Žalbeno vijeće spominjalo je Franju Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka u tom kontekstu potpuno nepotrebno s pravnog aspekta. Očito su htjeli igrati malo na političkome polju jer su znali da će to odjeknuti u javnosti na političkoj razini“, rekao je Mišetić uz opasku da smatra da bi svaki pravnik koji prati rad Haaškog suda ustvrdio da presuda Šestorci nema nikakvog pravnog značaja prema Tuđmanu, Šušku ili Bobetku, a pogotovo ne protiv Hrvatske.
Referirajući se na trenutno stanje u BiH, Mišetić je izrazio nadu da će Hrvati u BiH uspjeti ostvariti ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda te da se su o neravnopravnom položaju bh. Hrvata upoznati relevantni međunarodni politički faktori.
Vrisak.info
