Mirovinska reforma koja je na snagu u Hrvatskoj stupila 1. srpnja sa sobom nosi više promjena za umirovljenike.
Na snagu je odmah stupila nova stopa usklađivanja mirovina koja se sada računa po formuli 85:15, dok najniže mirovine rastu za tri posto. Također, mijenjaju se uvjeti bonifikacije, za svako rođeno ili usvojeno dijete ženama ide staž od 12 mjeseci i uvodi se trajni dodatak na mirovinu.
Od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju promjene oko ukidanja penalizacije mirovina, povećanja invalidskih mirovina, a umirovljenici će moći raditi i na puno radno vrijeme.
Penalizacija je kazna, umanjenje mirovne zbog ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Novim zakonom se ukida penalizacija za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina.
Vlada tvrdi da će to u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika. Penalizacija za prijevremeno umirovljenje ukida se od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
HZMO će korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026.
Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji će propisanu starosnu dob navršiti prije 1. siječnja 2026. Također se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Ukidanje penalizacije će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu. Stručnjak Danijel Nestić je komentirao da potpuno ukidanje penalizacije ne bi bilo pošteno.
Rad umirovljenika na puno radno vrijeme
Jedna od većih novosti ZOMO-a je svakako je mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme. Međutim, u tom slučaju primat će pola mirovine.
Ova pogodnost odnosi se na korisnike starosne, prijevremene starosne, dugogodišnje starosne, obiteljske mirovine te dijela obiteljske mirovine, ako su navršili 65 godina života. Isto vrijedi i za one koji su mirovinu ostvarili po posebnim propisima, ako im je to povoljnije.
Osim toga, pravo na rad i istodobnu isplatu mirovine prošireno je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad. Raditi mogu i oni čija je invalidska mirovina kasnije prevedena u starosnu.
Oni mogu raditi do 3,5 sata dnevno. Ista mogućnost vrijedi i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene na temelju potpune radne nesposobnosti, uz uvjet da rade do 3,5 sata dnevno.
Podaci HZMO-a za svibanj pokazuju da je trenutačno zaposleno 36.106 umirovljenika.
Povećanje invalidskih mirovina
Od 1. siječnja 2026. povećavaju se faktori za izračun invalidskih mirovina – za one ostvarene po općim i po posebnim propisima. Za potpuni gubitak radne sposobnosti i za mirovine koje su prevedene u starosne, mirovinski faktor raste s dosadašnjih 1,0 na 1,1.
Za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti faktor se povećava s 0,8 na 0,9. HZMO poručuje da će ove promjene primijeniti najkasnije do 31. ožujka 2026.
Za 83.598 korisnika čije invalidske mirovine mirovine iznose u prosjeku 432,23 eura ova bi im promjena donijela povećanje od oko 43 eura. Međutim, u stvarnosti, polovina njih prima između 300 i 400 eura.
Gotovo 5.000 korisnika prima manje od 200 eura invalidske mirovine. Velike su razlike i između spolova.
Muškarci imaju u prosjeku 450 eura, a žene svega 372 eura prosječne invalidske mirovine.
Usvojen novi Zakon o mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj, donosi veće mirovine
Vrisak.info
