Sljedeći tjedan ministri vanjskih poslova država članica EU-a održat će stratešku raspravu o zapadnom Balkanu, području okruženom članicama Unije, koje je opterećeno brojnim otvorenim pitanjima i na kojem se uz Uniju za utjecaj bore Rusija, Kina i Turska, prenosi Hina.
Zapadni Balkan je jedna od dviju glavnih tema redovitog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu. O pitanjima proširenja EU-a i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji je osmišljen za zemlje nastale raspadom Jugoslavije i Albaniju raspravljat će se i u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove koje čine uglavnom ministri vanjskih poslova ili ministri zaduženi za europske poslove.
Posljednjih tjedana u javnosti se pojavilo nekoliko tzv. “non-papera” s prijedlozima za rješavanje otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju to područje. U jednom takvom navodnom dokumentu koji je pripisan Sloveniji, ali čije postojanje ili autorstvo nitko nije potvrdio, predlaže se podjela Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi. To je naišlo na brojne osude jer se smatra da je diranje u granice iznimno opasno i da bi dovelo do nesagledivih posljedica.
Drugi takav dokument, čije su postojanje i autorstvo također upitni, odnosi se na Kosovo i rješavanje odnosa između Kosova i Srbije. Jedini “non-paper” s priznatim autorstvom je onaj koji je predstavila Hrvatska, a podržale su ga Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar. U tom dokumentu, koji je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio na sastanku šefova diplomacija EU-a u ožujku, govori se o Bosni i Hercegovini.
U non-paperu se ističe da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva. Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija. U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive. Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.
U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”. “Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnost, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu”, kaže se u dokumentu.
Vrisak.info
