Europski parlament i članice Europske unije postigle su dogovor o minimalnoj plaći, čime su stvoreni uvjeti za donošenje zakonodavstva kojim će se ovo pitanje tretirati na prostoru cijele Unije, piše Večernji list BiH. Dogovor obvezuje zemlje da radnicima moraju osigurati pristojne uvjete rada i života. Europski povjerenik za tržište rada Nicolas Schmit izjavio je za Euronews da je dogovor ključan za borbu protiv siromaštva.
– Ovo je sporazum kojim se sve mijenja. Mislim da će ta promjena donijeti ono suštinsko, a to je borba protiv siromaštva, ali i jačanje ideje o socijalnoj tržišnoj ekonomiji – ocijenio je Schmit. Shodno ovom sporazumu, države će morati odrediti minimalnu plaću na osnovi iznosa potrošačke košarice i prosječne plaće.
U FBiH se ne mogu dogovoriti
Cilj Direktive nije usklađivanje minimalne plaće unutar EU-a s obzirom na to da Unija nema nadležnost u tim pitanjima, nego definiranje minimalnih uvjeta za određivanje minimalne plaće. Oni bi sadržavali jasne kriterije koji bi se pravodobno i redovito dopunjavali, a ovisili bi o kupovnoj moći unutar pojedine članice Unije, troškovima života i prosječnoj plaći. Postignuti dogovor morat će potvrditi Vijeće, odnosno Odbor stalnih predstavnika (COREPER), nakon čega će uslijediti i formalno glasovanje i u Vijeću i u Europskom parlamentu. Države članice imat će dvije godine za prijenos direktive u nacionalno zakonodavstvo. I dok se Europa bori protiv siromaštva i nastoji da radnici svojim radom mogu podmiriti barem najosnovnije potrebe, u BiH minimalna plaća više nalikuje na socijalnu pomoć. U FBiH ona iznosi 543 KM i nedovoljna je za podmirenje troškova prehrane za pola mjeseca. Sindikati stalno ukazuju na ponižavajuću plaću od 543 KM te inzistiraju da ona bude 1000 KM. Vjeruju da će zastupnici Federalnog parlamenta u najkraćem roku izglasati Zakon o minimalnoj plaći u iznosu od 1000 KM, a za što se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina. Inflacija koja je zahvatila i našu zemlju, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i financijski položaj radnika i radnica najbolji su pokazatelj nužnosti usvajanja navedenog zakona. Također, Savez se zalaže za smanjenje poreznog opterećenja plaća, i to daleko većeg nego što je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak jer za to postoji prostor, ali tako da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. Bez jasne zakonske obveze to se neće dogoditi. – S obzirom na to da naša Vlada tvrdi kako je za europske integracije te da radno zakonodavstvo mora biti usklađeno sa standardima EU-a, onda trebaju biti svjesni činjenice da u ovom trenutku 20 od 27 država članica EU-a ima Zakon o minimalnoj plaći – navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Savez samostalnih sindikata BiH, koji participira u radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, traži izmjenu Uredbe o minimalnoj plaći. Pozivaju Vladu FBiH da napravi sve kako radnici ne bi napuštali zemlju u potrazi za boljim životom.
A posljedice odlaska radne snage već se osjećaju. Ovo je posebno izraženo u sektoru ugostiteljstva. S dolaskom ljeta deseci tisuća sezonaca iz BiH pohrlili su na Jadran gdje im nude i nekoliko puta veće plaće nego što su imali u BiH. Posljedica toga je niz oglasa za konobare, kuhare, pomoćne kuhare na koje se nitko ne javlja. Čak su poslodavci ponudili plaće veće od federalnog prosjeka, međutim, očigledno poprilično kasno.
Vrisak.info
