Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kritizirao je usvojene zaključke Vijeća EU-a o proširenju i prozvao hrvatsku vladu jer je podržala te zaključke koji “ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda”, priopćio je u srijedu Ured predsjednika.
Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju. Vijeće EU-a svake godine u prosincu usvaja zaključke o proširenju, ali to je prošle godine izostalo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko teksta.
Milanović je u pismu hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim zaključcima Vijeća EU-a jer se njima ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda.
Prozvao je Plenkovićevu vladu za propust jer je podržala te zaključke, “pogotovo zato što je na taj način odstupila i od stavova usuglašenih i prihvaćenih na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost”, ističe se u pismu.
Predsjednik RH je dodao da je zaštita konstitutivnosti i prava Hrvata u BiH strateški nacionalni interes Hrvatske i upozorio premijera da “ubuduće ne može podržati ni jedan zajednički dokument organizacija kojih je Hrvatska članica, a koji neće sadržavati temeljne elemente zaštite Hrvata u BiH, kao što su konstitutivnost i legitimna zastupljenost u tijelima vlasti”, dodaje se u tom pismu.
No ni u ranijim zaključcima Vijeća EU-a, za vrijeme prijašnjih vlada, nisu se spominjali konstitutivni narodi BiH.
U dijelu zaključaka koji se odnose na BiH i izbornu reformu u toj zemlji, na inicijativu Hrvatske spomenuta je važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno.
Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.
“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci”, stoji u usvojenim zaključcima.
Vijeće je istaknulo da se ne bi trebao poduzeti nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda učinio izazovnijom.
“Vijeće ponavlja svoj poziv za uključivim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu…i poziva međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj posao i predstavi prijedloge reformi prije glasanja kako bi se poboljšao izborni okvir”, navodi se u zaključcima.
Vrisak.info
