Hoće li Hrvatska kopirati Crnu Goru i ljudima koji su slabo zarađivali tijekom radnog vijeka ili su radili samo 15 godina uvesti pristojnu minimalnu mirovinu koja će ih štititi od siromaštva?
Crna Gora povećala je minimalnu mirovinu sa 147 na čak 450 eura, čime je prije dvije godine utrostručila minimalne mirovine, piše Večernji list.
Prosječna crnogorska mirovina samo je 60 eura veća od minimalne i iznosi 510 eura, dok je prosječna plaća oko tisuću eura. Prosječna hrvatska mirovina je oko 700 eura, a neto plaća blizu 1500 eura.
Koalicijski partner HDZ-ove Vlade i predsjednik Stranke hrvatskih umirovljenika Veselko Gabričević pohvalio se da mu je premijer obećao da će već ove godine uvesti minimalnu mirovinu.
Gabričević je u razgovoru za N1 rekao kako Vlada želi da što više umirovljenika bude izvan granica siromaštva. – Premijer Andrej Plenković se usuglasio, dogovorili smo da će se odrediti koja je najniža mirovina. To se pokušavalo nekoliko puta, ali sada kažem da ćemo to dogovoriti – kazao je prvi čovjek HSU-a.
Bila bi to dalekosežna promjena za hrvatski mirovinski sustav, posebno kad bi se kopirao crnogorski model te iznos minimalne mirovine gotovo izjednačio s prosječnom mirovinom.
Hrvatska i sada ima zaštitne mehanizme za slabije plaćene zaposlenike, ali iznos najniže mirovine vezan je za godine staža i uplaćene mirovinske doprinose.
Na primjer, radnik ili obrtnik koji je primao minimalnu plaću i plaćao minimalne doprinose za 15 godina staža ove godine može dobiti 235 eura najniže mirovine, a za 35 godina staža 550 eura
Prema crnogorskom modelu minimalne mirovine, i jedan i drugi na kraju bi dobili isto, što otvara jako puno pitanja i problema. Zašto bi ljudi uopće radili i plaćali doprinose ako će im mirovina biti ista? Potiče li se time rad na crno i općenito gubi veza između rada i mirovine?
Hrvatska, primjerice, ima oko 130 tisuća korisnika starosnih mirovina s manje od 23 godine staža i njihove su mirovine doista male, oko 200 ili 300 eura. Više od 300 tisuća je primatelja najnižih mirovina, a njihov broj stalno raste jer se smanjuju razlike u primanjima zaposlenih.
Sve je više radnika s plaćama koje se kreću oko minimalne ili do medijalne plaće, trenutačno nešto više od 1200 eura neto. Hrvatska je, inače, imala minimalne mirovine do 1998. godine i mirovinske reforme koja je uvela drugi stup.
Drugi stup skupio je dosta novca, ali dvije trećine njegovih bivših umirovljenih članova od drugog stupa nemaju koristi te se njihova štednja uplaćuje u proračun.
– Jako je teško izaći iz sustava najniže mirovine prema godinama staža a da se ne napravi nepravda – komentira stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta Zagreb.
– Da sam na vlasti, ozbiljno bih razmišljao o povećanju stope mirovinskih doprinosa i zaustavio bih sve isplate naknada mimo plaća, a ne bih otvarao novi prostor za izbjegavanje plaćanja doprinosa. Ako netko radi dulje i uplaćuje više, logično je da očekuje bolju mirovinu. Solidarnost je dobra, ali mora postojati i uzajamnost između uplata i prava – kaže Nestić.
Minimalne mirovine variraju od 200 do 1200 eura, od juga prema sjeveru Europe.
U zemljama koje su uvele minimalnu mirovinu sustav je pritom namješten tako da se rad ipak isplati: primjerice, takva mirovina može se dobiti sa 67 ili 70 godina života, u nekim zemljama potreban je dulji radni vijek od minimalnih 15 godina, vodi se računa o imovini korisnika, a negdje je propisan i boravak od više desetaka godina.
Slovenija, primjerice, minimalnu mirovinu od 700 eura veže uz 40 godina staža, dok za punu državnu nizozemsku mirovinu (1200 eura) u toj zemlji treba živjeti 50 godina, odnosno Nizozemska isplaćuje po dva posto takve mirovine po godini boravka.
Vrisak.info
