Najave da bi se nakon jučerašnje konferencije za novinare prefekta Dikasterija za nauk vjere kardinala Victora Manuela Fernándeza o novim vatikanskim normama po pitanju ukazanja moglo nešto loše zbiti i međugorskom fenomenu, naprosto su pale u vodu. Sveta Stolica je, naime, odlučila uvesti malo reda po pitanju privatnih ukazanja, odnosno pojednostaviti postupke i odluke u duhu pontifikata pape Franja, a sve kako bi se u korist pastoralne dobrobiti razlučilo koja su ukazanja autentična, a koja nisu.
Što se tiče Međugorja, kardinal Fernández kazao je kako ukazanja u Međugorju još nisu gotova te da će upravo nove norme pomoći kako bi se došlo do zaključka. “Mi koji smo već dugi niz godina prisutni u Dikasteriju, vjerujemo da ćemo s ovim pravilima lakše doći do mudrog zaključka. U mnogim slučajevima ovakvi su se fenomeni razvijali dobro i normalno”, rekao je Fernandez, navodeći kako su takvi fenomeni rasli normalno i bez problema kao pučka pobožnost bez izjava biskupa ili Dikasterija. “Nekom fenomenu nije potrebna deklaracija nadnaravnosti. U slučaju Lourdesa, Fatime, Guadalupea, ogroman porast tih iskustava nije ovisio o deklaraciji nadnaravnosti. Dakle, da bi fenomen rastao pod djelovanjem duha, nije neophodno nastaviti davati te izjave, kojih je zapravo bilo vrlo rijetko, vrlo malo”, rekao je Fernández, potvrđujući upravo ono što je na djelu u Međugorju već gotovo 43 godine.
Ipak, kako bi pojednostavila službeni stav oko ukazanja, Crkva je pod okriljem pape Franje izdala jučerašnji dokument “Nove norme vjere za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena”, kojemu je najveća novost da daje gotovo sve ovlasti biskupima u provjeri ukazanja, a koji kasnije izvještavaju Dikasterij o cijelom slučaju. Također, umjesto dosadašnjih prilično suženih kriterija za ocjenu fenomena, Vatikan od jučer omogućava šest odluka.
Najkorisnija među njima zacijelo će biti “Nihil Obstat” (dopušta se) tj. da nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha. Sljedeća je “Prae oculis habeatur” ili da se prepoznaju se pozitivni znakovi, ali postoje i elementi zbunjenosti ili rizika koji zahtijevaju razbor i dijalog s primateljima. Zatim “Curatur” da su kritički elementi prisutni, ali postoji raširenost fenomena s provjerljivim duhovnim plodovima i ne preporuča se zabrana koja bi mogla uznemiriti vjernike, ali se biskup poziva da tu pojavu ne potiče. Odluka “Sub mandato” procjenjuje da kritična pitanja nisu povezana sa samim fenomenom, već s neprikladnom upotrebom od strane ljudi ili skupina, a Sveta Stolica povjerava pastoralno vodstvo mjesta biskupu ili delegatu, dok “Prohibetur et obstruatur” kaže da unatoč nekim pozitivnim elementima, kritična pitanja i rizici su ozbiljni te Dikasterij moli biskupa da javno proglasi da privrženost nije dopušteno. “Declaratio de non supernaturalitate” izrijekom veli da je biskup ovlašten na temelju konkretnih dokaza proglasiti da pojava nije nadnaravna.
Toga će se odsad morati pridržavati svi biskupi na svijetu koji se susretnu s prilično čestim fenomenom ukazanja i nadnaravnih pojava. Međugorski fenomen zacijelo je bio jedan od kriterija u donošenju ovih procjena, jer mu je papa Franjo pristupio upravo iz pastoralne perspektive, tj. perspektive milijuna hodočasnika, gotovo tisuću svećeničkih zvanja koja su odande potekla i duhovnih ozdravljenja.
“Privatne objave su pomoć koja, koja ako ih prihvatimo, ako nam čine dobro, mogu učiniti da bolje doživimo javnu objavu. Dakle, u tom smislu, olakšavanje dolaska do izjave pastoralnog tipa pomaže boljem razvoju fenomena, vodeći ga i usmjeravajući prema određenim kriterijima”, rekao je Fernández, koji je na upit o međugorskim vidiocima kazao kako se o njima razmišljalo vrlo oprezno, navodi Večernji list BiH.
“Upravo je to bila jedna od zabrinjavajućih točaka, jer kada se objavi izjava o nadnaravnosti, vrlo je teško za vidioca da ne postane svetac za Božji narod, zar ne? I to je jedan od razloga zašto pokušavamo izbjeći potvrdu nadnaravnosti. Jer vrlo teško reći da je ta osoba bila Božji instrument za nadnaravno djelovanje, za djelovanje koje je sam Bog izabrao i želio. Nije lako onda da neće postati svetac, a da ga ne proglasi svetim. Pogotovo kada je još živ to je problematičnije, jer vidioc danas može biti dobra osoba, a sutra može sve suprotno napraviti. On je slobodan, slab je kao i svi mi ostali”, rekao je i dodao: “O Međugorju ćemo vidjeti. Jer, na primjer, nisam čitao materijal koji postoji u Dikasteriju. Znam neke detalje, ali moramo početi proučavati kako bismo došli do zaključka u skladu s ovim novim pravilima.”
Vrisak.info
