Na prošloj sjednici Predsjedništva BiH, srpski član kolektivnog šefa države Milorad Dodik predložio je da Bosna i Hercegovina odmah pristupi “mini Shengenu”, projektu koji je pokrenuo srpski predsjednik Vučić, a koji je postao dijelom i Washingtonskog sporazuma kojeg su s američkim predsjednikom nedavno potpisali on i premijer Kosova Hoti.
Dvojica bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Džaferović i Komšić odbili su Dodikov prijedlog. No, sva trojica članova Predsjedništva prihvatila su zaključak kojim su zadužili Vijeće ministara BiH da u narednih mjesec dana izradi analizu o prednostima i nedostatcima mini Shengena.
Ideja carinske unije zemalja u regija, kasnije nazvana mini Schengen, u javnosti se pojavila prije godinu dana, a tom projektu do sada su pristupile uz Srbiju, Albanija i Sjeverna Makedonija, čiji su lideri održali nekoliko sastanaka o uspostavi carinske unije između zemalja Zapadnog Balkana.
Međutim, još uvijek je nejasno, odnosno javnosti nije prezentiran nikakav dokument koji bi bar sugerirao u kojem bi se pravcu ova ideja mogla kretati te na koji način bi se eventualni sporazum praktično provodio. Kako se nitko od hrvatskih dužnosnika u BiH do sada nije izjašnjavao o mini Shengenu, o ovoj temi HMS je zamolio za mišljenje predsjednika Gospodarske komore Federacije BiH dr. Marka Šantića.
– Jedno od temeljnih pitanja jeste pravno-formalno i suštinsko značenje same ideje mini Schengena – samo slobodan protok roba bez posebnog carinskog režima ili integriranje zemalja regije u gospodarskom smislu tj. jedinstveno tržište od cca 17 milijuna stanovnika, odnosno, jedinstven ekonomski prostor koji podrazumijeva potpunu slobodu protoka ljudi, kapitala, usluga i roba, kaže predsjednik Gospodarske komore FBiH dr. Marko Šantić za Hrvatski Medijski Servis.
Ukoliko bi to bio jedinstven ekonomski prostor vjerojatno bi, pojašanjava Šantić, podrazumijevao i osnivanje određenih strukturnih pa i kohezionih fondova te naravno i određenih regulatornih tržišnih mehanizama, a sve naravno, po uzoru na EU.
– U suštini, ovakvim načinom organiziranja i eventualnom primjenom sporazuma, mini Schengen bio bio svojevrstan “trening poligon” za zemlje regije, odnosno njihova priprema za ulazak u EU, smatra sugovornik HMS-a.
Međutim, upozorava, kako je prije eventualnog pristupanja ovom sporazumu, bitno riješiti bilateralna pitanja među budućim članicama obzirom da smo u proteklom razdoblju imali organiziranje ovog prostora kroz CEFTA sporazum koji je, kao što znamo, upravo zbog nerješenih bilateralnih pitanja među pojedinim članicama završio neslavno.
– Ukoliko se stvore svi ovi preduvjeti te sve članice sporazumu pristupe s iskrenim namjerama možda, uz naravno jaku potporu EU i SAD-a, ovaj sporazum i zaživi, a bez toga će biti samo još jedna od tema za dnevno-politička “prepucavanja” zemalja u regiji, smatra Šantić.
Vrisak.info
