Nikada specifičnije vrijeme predizborne kampanje kojemu svjedočimo ovih dana u vremenu novog vala pandemije primoralo je dobrim dijelom i političke stranke, odnosno kandidate, na promjenu obrazaca uobičajenoga ponašanja u predizborno vrijeme i pristupa temama izbornog i političkog marketinga, piše Večernji list BiH.
Tehnike koje se koriste u ovoj kampanji raznovrsnije su nego ikada, a koriste se i one koje nisu imale tolikog utjecaja u ranijim razdobljima.
Korištenje novih alata0
Naravno, riječ je i o preseljenju tradicionalne kampanje u online prostor te korištenju svih raspoloživih alata koji su na raspolaganju te koji tek od ove kampanje ostvaruju svoj puni potencijal.
Twitter i Facebook pritom su postali mjesto na kojima se najčešće dijele objave, predstavljaju osnovne značajke predizbornih projekata, podsjeća na dosadašnje aktivnosti i uspjehe, ali i pokušava animirati onaj dio birača koji je do sada bio neodlučan ili, pak, uopće nije koristio svoje ustavno i zakonsko pravo. Za to vrijeme preporuka je struke da se umjesto velikih skupova koriste drugi komunikacijski kanali kao što su TV, internet, plakati, tiskani materijali itd.
S obzirom na to da se radi o lokalnim izborima, fokus tema u većoj je mjeri prilagođen svakodnevnim, životnim problemima građana. Tako i kandidati, kako oni za općinska vijeća, odnosno skupštine gradova, tako i za načelnike i gradonačelnike, pokušavaju doći do svakog potencijalnoga birača, animirati ga i dati mu razlog zbog čega bi trebao izaći na izbore i dati svoj glas.
Iako je dvosmjerna politička komunikacija na mrežama još uvijek nedovoljno razvijena, pokazuje se kako ona ulazi u svakodnevni politički život.
Pandemija jest promijenila lice političkih kampanja, ali nije do kraja ukinula stvarna predizborna okupljanja, obilaske pojedinih mjesnih zajednica, ali, naravno, uz značajno manji broj ljudi.
No, to nije otežavajuća okolnost jer kandidati, kako sami tvrde, lakše dopiru do birača na takvim manjim okupljanjima, budući da nema folklora koji bi možda samo odvlačio pozornost.
U ovoj situaciji veće stranke, koje imaju organiziranu infrastrukturu, u brojnim mjesnim zajednicama mnogo lakše mogu organizirati manje predizborne skupove od 20 do 30 ljudi, ovisno o lokalnoj zajednici.
Štandovi kao način privlačenja potencijalnih birača također su prisutni u određenom broju, a što dodatno daje začin kampanji koja je ove godine, unatoč mjerama socijalne distance, ipak bliža ljudima. Pritom, potrebno je, a toga su svjesni u strankama, uvažiti sve specifičnosti određene lokalne zajednice.
Uvažavanje specifičnosti
Nedavno je na sjednici Provedbenog izbornog stožera HDZ-a BiH tako naglašeno kako ciljevi, smjernice, kao i cijeli tijek kampanje moraju biti usklađeni i prilagođeni svakoj lokalnoj razini, s ključnim preporukama iz izborne strategije HDZ-a BiH za lokalne izbore 2020. godine.
Nastup hrvatskih stranaka ove je godine podijeljen na dva dijela – prostori s nacionalno mješovitim stanovništvom u kojima se zbijaju redovi i nastupa uglavnom zajedno te većinska hrvatska područja u kojima postoji političko rivalstvo.
Kod Bošnjaka, pak, mnogo je pozornosti usmjereno na pokušaje zadržavanja, odnosno proširenja biračke baze kod nekoliko, uvjetno rečeno, političkih blokova okupljenih oko SDA, SBB-a i SDP-a, dok je u političkom korpusu srpskog naroda tradicionalno očekivati najveće rivalstvo između SNSD-a i SDS-a.
Vrisak.info
