Malo koji narod ima toliko ljetnih događanja kao onaj u zapadnoj Hercegovini. Kao gljive poslije kiše “nicala” su ponajviše u posljednja dva desetljeća. Već s posljednjim danima proljeća u gotovo svakom mjestu počinju sportska natjecanja i kulturne manifestacije, piše Jozo Pavković za Večernji list.
Masovno su posjećeni, ponajprije zbog brojne dijaspore, koja već odavno, umjesto za Božić, sve više dolazi za “ljetni Božić”, odnosno pred Veliku Gospu. Nakon što obiđu rodbinu ili pak zapuštene domove, s prijateljima se ponajviše susreću upravo na tim sportskim i kulturnim ljetnim večerima.
U Hercegovini, koja ima nešto više od dvjesto tisuća Hrvata, kada se svi zbroje, malonogometne turnire posjeti toliko gledatelja. Takvu masovnost priželjkuju četiri zapadnohercegovačka premijerligaška kluba: Zrinjski, Široki, Posušje i GOŠK iz Gabele. No, ne prate se natjecanja samo u malom i velikom nogometu već i u košarci, tenisu, golfu…, ali i raznim drugim sportovima, kao i onim narodnim, zaboravljenim, poput potezanja konopca, bacanja kamena s ramena, borbe bikova…
Većina mjesta ima svoje “večeri”. Sinoćnja u Blatnici pokraj Čitluka jedna je od najposjećenijih. Okupila je desetak tisuća posjetitelja iz svih krajeva BiH i RH. Na stotinama drugih manifestacija nazvanih uglavnom po imenu svog sela održavaju se susreti mještana s dijasporom i njihovih prijatelja. Nastupi folkloraša, gangaša i drugih pjevačkih skupina ukras su svih tih skupova.
Nisu samo sela organizatori brojnih ljetnih priredbi već i gradovi. Vezu s iseljeništvom institucionalno čuva Općina Tomislavgrad. Početkom srpnja organizira tradicionalnu manifestaciju Izbor najljepše Hrvatice izvan RH u narodnoj nošnji. U Posušju pak nešto drukčije.
Ta hercegovačka općina tradicionalno održava Festival klapske pisme kojemu Dalmatinci mogu pozavidjeti. Natjecanja pred tisućama gledatelja nisu samo u sportu, pjesmi, pa čak ni u hrani, kao što je Street Food Fest, već i na filmskim festivalima. U Širokom Brijegu postoje čak četiri. Jedan novi, međunarodni, planinskog filma, otvara se ovoga vikenda u Parku prirode Blidinje.
Kao i ljetne pozornice, tijekom ljeta tako ožive i crkve. U Međugorju, na Međunarodnom susretu mladih Mladifestu na većini misa bilo je više od dvadeset tisuća hodočasnika. Devetnice u Širokom Brijegu svaku večer do Velike Gospe okupljaju tisuće vjernika. A na sami blagdan bit će prepune sve crkve gdje se štuje zaštitnica Hrvata.
Uz domaći kulturni, sportski ili vjerski program, Hercegovci posjećuju i onaj u susjednoj Dalmaciji. Prije svega Sinjsku alku, proslavu u Kninu, natjecanje lađara u Metkoviću, koncerte u Imotskom… Uza sve to, zbog blizine mora mnogi su tamo na vikendima ili ljetovanju. Unatoč dojmu kako ih je sve manje, turisti iz BiH su, uz Poljake, najbrojniji u Makarskoj.
Dijaspori iz Hercegovine upravo blizina mora diktira kalendar odmora i posjete rodnoj grudi. Zato je ljeto prilika i lokalnim zajednicama za organiziranje sadržajnih projekata kojima bi privukle iseljenike. Dosadašnja suradnja svodi se samo na donacije. Od rata do danas dijaspora je službeno svojoj rodbini u BiH dala mnogo više od 100 milijardi maraka.
Neslužbeno, vjerojatno dvostruko više. Iseljenici su umorni od pomaganja i domoljubnih priča. Oni se žele uvjeriti u interes ulaganja svog novca. U strategiji suradnje koja će se temeljiti na otvaranju novih radnih mjesta, u kojoj će oploditi svoj kapital, bit će smisla i za “hercegovačke ljetne igre”. U kojima bi bilo “i kruha i igara”. A dotad, “ljetni Božić” u zimskim će noćima dijaspori i Hercegovcima biti tek “ljetni san”.
Vrisak.info
