Približavanjem godišnjice potpisivanja sporazuma HDZ-a BiH i SDA, legitimnih predstavnika Hrvata i Bošnjaka, posvećenoga promjenama izbornoga zakonodavstva u BiH, stvari, unatoč spremnosti hrvatske strane, nisu dovedene do konačne realizacije i donošenja takvog rješenja koje će omogućiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda, piše Večernji list BiH.
Pregovori, radne skupine i niz pokušaja dostizanja kompromisa obilježili su prethodne mjesece, a proces se nastavlja i ovih dana kada je formirana Međuresorna radna skupina posvećena pitanju promjene Izbornoga zakona. Bez obzira na zastoj, kao i činjenicu da je prošlo gotovo godinu dana bez konačnog rješenja, valja naglasiti kako je mostarski sporazum potpisan u nazočnosti predstavnika svjetskih sila, odnosno međunarodne zajednice, a što mu dodatno daje na težini te otvara mogućnost daljnje medijacije međunarodne zajednice, koja će biti dobrodošao poticaj domaćim liderima. Tjedni koji su pred nama trebali bi donijeti odgovor na pitanje kakvo je ozračje za nastavak procesa promjene Izbornog zakona.
Pritom, kod Hrvata nema dvojbi, dijalog i uvažavanje prava svih triju naroda temeljna su pretpostavka. Na nedavnom sastanku predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom poručeno je kako politički dijalog i kompromis te potpisani sporazum političkih dužnosnika iz lipnja 2020. godine, koji je rezultirao održavanjem izbora u Mostaru, uz medijaciju i sudjelovanje predstavnika međunarodne zajednice u BiH, moraju biti vodilja daljnjim nužnim reformskim procesima u BiH. Sam sporazum sastojao se od dva dijela – prvi koji se odnosi na promjenu Izbornoga zakona za Grad Mostar realiziran je uspješno te je Mostar u prosincu konačno imao izbore. Drugi dio, onaj koji treba konačno harmonizirati međunacionalne odnose, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, još uvijek nije realiziran.
Radi se o iznimno značajnom dokumentu koji je posebno važan u kontekstu višegodišnje borbe hrvatskog narod za institucionalnu ravnopravnost. Naime, u prvoj točki sporazuma navodi se kako su stranke potpisnice opredijeljene za provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
Druga točka je još konkretnija budući da precizira kako će stranke pristupiti provedbi točke 1. sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju BiH.
Prilično jasno progovaranje o legitimnom političkom predstavljanju naroda veliki je uspjeh za Hrvate u BiH, čija je problematika narušavanja Ustavom zajamčenih prava konačno dospjela u vrh političkih prioriteta. Mostarski sporazum i u danima koji su pred nama treba biti osnova za daljnje političke pregovore kako bi se u ovoj godini došlo do potrebne promjene Izbornog zakona. A Ustav na kojemu počiva BiH, država potencijalni kandidat za EU, jasno govori o konstitutivnosti kao temelju. Uostalom, i Ustavni sud u svojoj je presudi u slučaju “Ljubić”, naglašavajući potrebu legitimnog predstavljanja, jasno objasnio načelo konstitutivnosti.
Vrisak.info
