Dugoročni krediti u Republici Srpskoj ponovo su poskupjeli, pokazuju najnoviji podaci Agencije za bankarstvo RS. Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite u prvom kvartalu ove godine iznosila je 7,35 posto, dok je u istom periodu prošle godine bila 6,82 posto.
Prema podacima regulatora, najveći rast kamatnih stopa zabilježen je kod zaduživanja javnog sektora i gospodarstva. Efektivna kamatna stopa za Vladu i vladine institucije povećana je sa 6,23 na 7,14 posto, dok je kod kredita privredi porasla sa 6,30 na 7,21 posto.
Kod stanovništva je prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite povećana sa 7,36 na 7,52 posto. Stambeni krediti zabilježili su tek neznatan rast, sa 4,60 na 4,63 odsto, dok su ostali nenamjenski krediti stanovništvu poskupjeli sa 5,23 na 5,51 posto. Blago povećanje evidentirano je i kod kratkoročnih kredita, gdje je prosječna efektivna kamatna stopa porasla sa 5,40 na 5,42 posto.
Rast kamatnih stopa u RS, kako tvrde bankari, posljedica je kretanja na europskom finansijskom tržištu. Europska centralna banka (ECB) je sredinom 2022. godine, nakon višegodišnjeg perioda rekordno niskih kamata, započela ciklus povećanja referentnih kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju u eurozoni. Nakon što su kamatne stope dostigle vrhunac, uslijedilo je postepeno ublažavanje monetarne politike, ali je od početka ove godine ponovo zabilježen blagi rast Euribora usljed novih inflatornih pritisaka, što se odrazilo i na cijenu zaduživanja u RS.
Prije nekoliko godina situacija je bila potpuno drugačija. Krajem 2021. godine šestomjesečni Euribor nalazio se u negativnoj zoni i iznosio je minus 0,554 posto, što je omogućavalo rekordno niske kamatne stope na kredite. Nakon što je ECB u srpnju 2022. godine prvi put poslije 11 godina povećala referentne kamatne stope, Euribor je ubrzano rastao i u listopadu 2023. godine dostigao 4,143 posto, zbog čega su banke korigovale kamatne stope, posebno na kredite s promjenjivom kamatom.
Posljedice su osjetili brojni građani koji su stambene kredite podigli u periodu niskih kamatnih stopa.
“Kredit za kupovinu stana uzeo sam 2018. godine, a od 2023. mjesečna rata mi je porasla za oko 120 KM. Zbog neizvjesnosti sam odlučio prihvatiti ponudu banke i prijeći na fiksnu kamatnu stopu. Sada znam da mi se rata neće mijenjati do kraja otplate, ali mi je od tada životni standard znatno manji” rekao je za Fenu Banjalučanin Nikola D.
Najnoviji podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da su, usprkos ranijem ublažavanju monetarne politike Europske centralne banke, kamatne stope u RS i dalje više nego prije godinu dana.
Bez obzira na to, ukupna zaduženost građana kod banaka u RS na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila je više od 4,8 milijardi KM, što je za tri posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Vrisak.info
