BiH još nema jedinstven stav o NATO-u, no sigurnosna situacija i strateški dokumenti ukazuju na potrebu jače suradnje s ovim savezom.
Članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu dugo je predmet unutarnjih političkih prijepora, a iz samog NATO-a obično su stizale suzdržane reakcije, čija je bit da su oni otvoreni za pregovore o uključivanju BiH u Savez, ali da je konačna odluka na samoj BiH.
Nije to nikakva novost jer je istu politiku NATO zastupao i prema svim drugim potencijalnim članicama, piše Večernji list.
Tako se i bosanskohercegovačka suradnja s NATO savezom uglavnom odvijala kroz partnerske odnose i tako je i danas, ali uz vidljivo pojačano zanimanje najmoćnijeg vojnopolitičkog saveza za BiH i njezin status.
Očito je to posljedica ruske agresije na Ukrajinu i izražene političke, sigurnosne, pa i obavještajne konfrontacije Zapada s Moskvom. Čelništvo NATO-a sve više uočava ruski utjecaj na Balkanu kao problem, a čini se kako i određene političke poteze koje povlači Republika Srpska vezuje uz Rusiju.
Zato ne čudi što su sve češće vojne vježbe s Oružanim snagama BiH, posjeti na više razina, kao i sam interes glavnog tajnika Jensa Stoltenberga za ovaj prostor i njegovu sigurnosnu i političku budućnost.
Što se tiče tehničkih uvjeta koji se primarno odnose na Oružane snage BiH, one su, iako kadrovski i tehnički potkapacitirane u odnosu na susjede, organizacijski spremne za pridruživanje NATO-u.
Vojni standardi NATO saveza uvelike se primjenjuju u OS-u BiH i tu gotovo sigurno ne bi bio problem, unatoč nedovoljnim ulaganjima u obranu u odnosu na kriterije samog Sjevernoatlantskog saveza.
Mnogo veći problem je u političkoj sferi, odnosno otporu dijela političkih i nacionalnih elita, posebno srpskih, prema integraciji BiH u NATO savez.
Vlasti Republike Srpske i srpski predstavnici u državnoj vlasti inzistiraju na neutralnosti BiH u odnosu na NATO, a suradnju žele zadržati u okviru Partnerstva za mir kao davno uspostavljenog modela suradnje NATO-a s potencijalnim članicama.
Važno je da oko toga istovjetne stavove imaju i vladajuće i oporbene srpske stranke, pa rezultati izbora u kontekstu članstva BiH u NATO-u neće donijeti promjene.
S druge strane, bošnjačke političke elite i javnost jesu za ulazak BiH u NATO iako koketiranjem s Iranom i nekim drugim potezima iritiraju Amerikance kao ključne aktere u NATO-u.
Hrvati u BiH su od početka najveći zagovornici ulaska u NATO savez i unatoč činjenici da se oko nekih strateških pitanja lakše dogovore sa Srbima, tu su razlike vidljive i snažne.
Ni jednog trenutka hrvatska politika u BiH nije dvojila oko potrebe da BiH uđe u članstvo NATO saveza i inzistirala je na tomu jednako kao i na EU putu.
Razloga je više, od civilizacijskih vrijednosti na kojima je utemeljen Savez do ekonomskih i političkih koristi koje za BiH donosi članstvo u NATO-u.
Osim toga, bh. Hrvati prirodno žele biti pod istim sigurnosnim kišobranom s Hrvatskom i ne žele NATO-ov zid na granici s Hrvatskom. Stoga i u budućnosti treba očekivati snažno zalaganje hrvatskih predstavnika za ulazak BiH u NATO savez.
Pridruživanje NATO savezu donosi zemlji niz političkih, sigurnosnih i ekonomskih koristi, ali i određene obveze. Konkretne stvari koje članstvo u NATO-u obično donosi sadržane su u članku 5. povelje NATO-a koji govori o kolektivnoj sigurnosti.
Napad na jednu članicu smatra se napadom na sve.
Ovo pruža snažan odvraćajući učinak protiv potencijalnih agresora. Kada je, pak, riječ o političkoj stabilnosti i međunarodnom ugledu, treba istaknuti da se članstvo u NATO-u često promatra kao potvrda političke stabilnosti i demokratskih vrijednosti, što može poboljšati međunarodni ugled zemlje.
Zemlje članice imaju i pristup suvremenoj vojnoj opremi, obuci i zajedničkim vojnim vježbama, što jača njihove oružane snage.
Ni u kojem slučaju ne treba podcijeniti ni ekonomske učinke članstva u NATO-u. Jasno je da stabilnost i sigurnost mogu privući strane investicije. Također, članstvo može olakšati trgovinske odnose s drugim članicama.
Nažalost, svi ovi argumenti trenutačno nisu dovoljni za postizanje unutarnjeg političkog dogovora u BiH o pridruživanju NATO-u.
Ipak, globalne okolnosti i potrebe BiH dugoročno taj proces čine nepovratnim.
Vrisak.info
