Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je novo zaduženje emisijom obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 300 do 350 milijuna eura. Sličan potez ranije je povukla i Vlada Republike Srpske, koja se prije nekoliko godina zadužila za 300 milijuna eura.
Ove najave izazvale su podijeljene reakcije u javnosti, no ključno je pitanje – koliko je BiH zapravo zadužena i kako se njezin dug uspoređuje s onim u susjednim zemljama?
Rast javnog duga, ali još uvijek među najmanjima
Prema podacima koje prenosi BHRT, ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što predstavlja rast od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine. I vanjski i unutarnji dug su u porastu – vanjski je dosegao 9,23 milijarde KM (rast od 3,5 %), dok je unutarnji dug porastao za 11,6 % i iznosio 4,5 milijarde KM.
Iako entitetske vlade često posežu za novim zaduženjima, Bosna i Hercegovina se i dalje svrstava među najmanje zadužene zemlje.
„Gledajući te parametre, reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja, što po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo promatrati, a to je razina ekonomskog i gospodarskog razvoja, koja je usporena u BiH u odnosu na druge zemlje“, izjavio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
BiH najmanje zadužena zemlja u regiji
U regionalnom kontekstu, BiH je uvjerljivo najmanje zadužena zemlja. Dug Hrvatske je sedam puta veći, a Srbije čak 5,5 puta. Crna Gora ima manji nominalni dug, no kada se promatra dug po glavi stanovnika i njegov udio u BDP-u, Crna Gora je zaduženija od BiH.
Hrvatska prednjači u regiji s ukupnim javnim dugom većim od 96 milijardi KM, slijedi Srbija sa 76 milijardi, dok dug Crne Gore iznosi 8 milijardi KM. Ipak, s udjelom duga od 60,2 posto u BDP-u, Crna Gora nosi titulu najzaduženije zemlje regije u relativnim pokazateljima.
Ekonomisti upozoravaju da niska zaduženost i mali udio javnog duga u BDP-u mogu predstavljati zdravu makroekonomsku osnovu – ali samo ako se sredstva koriste za razvoj, krizne mjere i stabilizaciju.
„Zaduživanje BiH generalno nije usmjereno na konkretne projekte, već na održavanje likvidnosti proračuna. Kod nas je zaduživanje anticikličko, što znači da se u godinama kada je gospodarstvo slabije, država više zadužuje kako bi očuvala određena socijalna davanja“, izjavio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.
Niska zaduženost – posljedica nepovjerenja, a ne štednje
Uzroke niskog stupnja zaduženosti treba tražiti u kombinaciji više faktora: loš kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, slab ekonomski potencijal i nepovjerenje međunarodnih investitora.
„Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu ekonomiju, u vaše institucije, odnosno u sposobnost da ćete na odgovarajući način servisirati dug. Kada države izlaze na financijska tržišta, traži se vjerodostojnost, a kod nas se u to ozbiljno sumnja“, izjavio je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista ‘SWOT’.
Zaključno, činjenica da BiH ima najniži javni dug u regiji – pa možda čak i u Europi – ne treba se shvatiti kao znak financijske stabilnosti ili štedljivog upravljanja. Naprotiv, to je posljedica slabosti ekonomije i nepovjerenja koje međunarodni investitori imaju prema državi koju obilježava politička i pravna nestabilnost.
Vrisak.info
