Prema Eurostatu, starosne mirovine diljem Europe značajno se razlikuju i u nominalnim iznosima i u standardu kupovne moći, piše Euronews.
U 2021. prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu mirovinu po korisniku unutar EU-a uvelike su varirali, od čak 2575 eura u Luksemburgu do niskih 226 eura u Bugarskoj, pri čemu je prosjek EU-a iznosio 1224 eura. Uključujući šire Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je izvijestio o najvišem prosjeku od 2762 eura dok je Albanija imala najniži od 131 eura. Među 36 analiziranih zemalja BiH se smjestila na 34. mjesto s 237 eura, Hrvatska se našla 28. mjestu s 388 eura. Slovenija se našla se šest mjesta ispred s 692 eura, piše Tportal.hr.
Balkanci, Nordijci i velika četvorka
Starosna mirovina po primatelju premašila je prosjek EU-a u zemljama ‘velike četvorke’. Italija je izvijestila o najvišoj mirovini od 1561 eura dok su Francuska, Španjolska i Njemačka imale gotovo identične brojke, svaka oko 1450 eura. Nordijske zemlje također su imale dobre rezultate, s prosječnim starosnim mirovinama višim od onih u ‘velikoj četvorci’.
Najnižih sedam rangiranih zemalja čine balkanske zemlje. Prosječni izdaci za starosne mirovine u Luksemburgu bili su gotovo 11 puta veći od onih u Bugarskoj. Čak i bez Luksemburga, prosjek EU-a ostao je gotovo šest puta veći od bugarskog. Neke od ovih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena u državama članicama EU-a, jer Eurostat bilježi da se ukupni troškovi života značajno razlikuju.
Što se tiče standarda kupovne moći (PPS), prosječna starosna mirovina kreće se od 437 eura u Bugarskoj do 1681 eura u Luksemburgu. To znači da je primatelj mirovine u Luksemburgu primio bruto mirovinu gotovo četiri puta veću od one u Bugarskoj. I u ovoj kategoriji Hrvatska se očekivano našla na dnu, odnosno na 28. mjestu od 36 zemalja s 580 eura dok je Slovenija na 785 eura. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023., koje je provelo Europsko tijelo za mirovinsko osiguranje (EIOPA), samo 42 posto potrošača u Uniji uvjereno je da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom mirovine.
Varijacije među zemljama
Razine povjerenja pokazuju značajne varijacije među zemljama, s najvećim povjerenjem u Luksemburgu (61 posto), Nizozemskoj (59 posto) i Danskoj (58 posto). S druge strane, najniže razine povjerenja vidljive su u Latviji (23 posto), Sloveniji (27 posto) i Poljskoj (28 posto). Euronews je pronašao snažnu pozitivnu korelaciju između razine financijskog povjerenja u ugodan život tijekom umirovljenja i iznosa mjesečne starosne mirovine.
Ova korelacija pokazuje da više razine povjerenja prevladavaju u zemljama s višim mirovinama, a povjerenje ima tendenciju pada u zemljama s nižim iznosima mirovina.
‘Način na koji su mirovinski sustavi trenutno osmišljeni ostavlja sve veći broj ljudi u opasnosti od siromaštva u starijoj dobi. Taj je trend u suprotnosti s naporima EU-a da smanji siromaštvo’, upozoreno je na brifingu Europskog parlamenta.
Usporedba međunarodnih razina mirovina izazovna je zbog značajnih razlika u mirovinskim sustavima. Ove usporedbe često zanemaruju utjecaj poreza i socijalnih doprinosa na konačne iznose mirovina. Brojke su izračunate iz Eurostatove baze podataka dijeljenjem ukupnih izdataka za starosne mirovine s brojem primatelja.
‘Važno je ponoviti da ove brojke o izdacima za mirovine po korisniku ne odražavaju nužno razinu ili primjerenost pojedinačnih starosnih mirovina u različitim zemljama’, podsjeća Eurostat.
Vrisak.info
