Političke tenzije u Bosni i Hercegovini su na vrhuncu. Milorad Dodik je osuđen zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, što je dodatno pogoršalo odnose unutar državne koalicije između SNSD-a i stranaka Trojke.
Nakon presude, Dodik je poduzeo radikalne korake, uključujući zakonsko nepriznavanje rada državnih pravosudnih i sigurnosnih tijela na teritoriju Republike Srpske. Ova kriza izgleda kao najveća u posljednjih nekoliko godina.
“Svaka politička kriza ako se želi, može se završiti pozitivno samo kroz kompromis i dijalog. Nažalost, u ovom trenutku dijalog u Bosni i Hercegovini je daleko od onih koji promoviraju različita politička stajališta u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, pa čak i ljudima koji su zainteresirani za politiku i koji podržavaju određene političke stranke”, kazao je politolog Marko Lucović.
Prošli tjedan je američki državni tajnik Marco Rubio poslao oštru poruku Miloradu Dodiku, a poznati pravnik Luka Mišetić također je uočio važnu poruku upućenu dijelu političkog Sarajeva.
“Nije mala stvar, što je Trumpova administracija u Vijeću sigurnosti izjavila da se BiH “sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko, kao i tri konstitutivna naroda”. Dok je Dodik sigurno dobio šamar od SAD-a, dobili su i oni koji žele uskratiti prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu”, objašnjava novinar i politički analitičar Darko Mršić.
Slovenski novinar Darko Mršić smatra da je Dodikova alternativa još radikalnija. Također, ističe da bošnjačka politika i neki mediji koriste sukob s Dodikom kako bi ocrnili Hrvate i njihovu vodeću politiku.
“Imamo primjere gdje kreatori javnog mišljenja i političkih stajališta u bošnjačkoj javnosti čak i ovaj sukob s Miloradom Dodikom koriste i nikad ne zaborave propustiti ubaciti unutra Dragana Čovića, HDZ, HNS, federaliste kao da to nije autentična politika Hrvata u BiH”, kazao je novina Mršić.
U prošlosti su međunarodni akteri u Bosni i Hercegovini svojim potezima, unatoč poticanju reformi, često pogoršavali nacionalne odnose. Sugovornici RTV Herceg Bosne smatraju da bi se uloga Ureda Visokog predstavnika trebala preispitati u budućnosti, posebno zbog odluka koje su bile suprotne interesima Hrvata, koji su najviše usmjereni prema euroatlantskim integracijama.
“S jedne stranke radikalnim centralističkim pristupm rušenja tog modela federalizma i konsocijacije, s druge strane kao kontra odgovor toj politici je politika separatizma, imamo tu treću stranu koja je najbliže principima Daytonskog sporazuma, a koja ima najmanje podrške svih ovih godina djelovanja OHR-a u BiH”, dodao je Mršić.
Lucović smatra kako treba doći do kompromisa koji bi doveo do toga da političke nacije u BiH počnu normalno funkcionirati.
“Stranci koji totalno ne razumiju politička zbivanja u BiH dođu ovdje, zarađuju solidne plaće, nemaju koncept djelovanja kakav bi trebao biti i onda dođe do nezadovoljstva. Institucija Visokog predstavnika u BiH je daleko više naštetila narodiam u BiH nego što je donijela dobra. To pitanje treba postaviti na stol i razgovarati kakav bi se kompromis mogao postići da se to riješi te da političke nacije u BiH počnu normalno funkcionirati”, dodao je Lucović.
U nadolazećem razdoblju, Bosna i Hercegovina bi mogla biti uhvaćena u kombinaciju radikalnih poteza Milorada Dodika, nepromišljenih poteza međunarodne zajednice i bošnjačke politike koja želi politički ukloniti Dodika. Ključno pitanje za sve aktere je što će se dogoditi ako kriza potraje do izbora iduće godine, a Dodik i njegov SNSD budu ili ne budu nezaobilazni partneri u vlasti.
Vrisak.info
