U situaciji kada se Bosna i Hercegovina suočava s trećim valom pandemije koronavirusa, a nabava cjepiva je, najblaže rečeno, kaotična, većina državnih institucija ne radi ništa vidljivo na provedbi 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija kao preduvjet za dodjelu kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Različite interpretacije
Sredina ove godine, odnosno kraj lipnja, krajnji je rok da se napravi odlučan napredak u svim definiranim prioritetima kako bismo se mogli nadati kandidacijskom statusu u 2021. godini. Zanimljivo je, iako ne neočekivano, da se čak i jasni prioriteti Europske komisije u BiH različito interpretiraju i vrednuju. Zato ne čudi što je za Hrvate ključna izborna reforma, a za političke aktere iz Sarajeva i Banje Luke neki drugi uvjeti koji se mogu iščitati u prioritetima iz Bruxellesa. Činjenica je da su procesi u BiH uzročno-posljedično vezani pa je jasno kako će uspjeh ili neuspjeh u provedbi izborne reforme imati izravnog utjecaja na neke druge odluke koje treba donijeti na državnoj razini, a vezano uz europski put zemlje. Uostalom, činjenica da tri međustranačke radne skupine istodobno rade na reformi Izbornoga zakona, europskom putu i problemima u funkcioniranju Federacije BiH dovoljno govori koliko je u bosanskohercegovačkoj politici sve povezano.
Realno je ipak moguće da politički akteri u BiH, uz snažnu potporu i pomoć međunarodne zajednice (prvenstveno SAD-a i EU-a), postignu dogovor o reformi Izbornoga zakona. Time bi se ispunio i dio uvjeta koje je postavila Europska unija za novu fazu pristupnog procesa BiH. Na državnoj je razini još nekoliko važnih obveza koje je potrebno ispuniti na tom putu. Unatoč lošem političkom ozračju u zemlji i slabom intenzitetu rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, nije nemoguće postići potrebni napredak. Treba znati kako u mnogim oblastima EU traži vidljiv napredak, a ne potpuno završenu reformu. To ostavlja institucijama BiH i političkim pregovaračima dovoljno prostora za ostvarenje zajedničkog cilja – kandidacijskog statusa.
Je li ovo ključno vrijeme
Uz neke već ispunjene uvjete, BiH ima i one apstraktne, gdje je potrebno pokazati tek malo političke volje. Primjerice, traži se u jednom od prioriteta da bh. vlasti poduzmu konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo nasljeđe rata. Ispunjenje ovog uvjeta vrlo je teško definirati. Mnogo su jasniji uvjeti u pogledu reforme pravosuđa, gdje se očekuje dogovor u uspostavi drugostupanjskog sudskog tijela na državnoj razini te novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH. Osim ovih političko-pravnih, Europska komisija je pred bh. vlasti postavila i ekonomske uvjete, kao što su depolitizacija i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije. Puno je toga, dakle, što se mora ispuniti želi li BiH kandidacijski status u ovoj godini. Ako izostane napredak i rezultat u većini pobrojenih i drugih oblasti koje je definirao Bruxelles, bit će ovo još jedna izgubljena europska godina za BiH. Kandidacijski status znatno bi olakšao i borbu protiv pandemije i njezinih posljedica, uključujući one ekonomske. Sad je sasvim jasno da će se zemlje poput BiH u godinama oporavka od koronavirusa morati osloniti na EU. Ostanemo li pak na sadašnjim pozicijama i bez stvarnog napretka na europskom putu, slijedi nam vrlo nestabilno i neizvjesno razdoblje. Ne samo zato što nećemo dobiti kandidacijski status već i zato što će se politički, pravni i ekonomski problemi dodatno nagomilati i zakomplicirati ionako lošu situaciju u zemlji.
Vrisak.info
