Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda koji bi Bosni i Hercegovini osigurao izravnu vezu s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku, čime bi se otvorile nove mogućnosti opskrbe prirodnim plinom.
Da bi se takav projekt mogao provesti, potrebno je prilagoditi postojeći pravni okvir, posebno propise koji reguliraju upravljanje državnom imovinom. Time bi se stvorili uvjeti za sudjelovanje inozemnih ulagača kroz koncesijske aranžmane ili oblike javno-privatnog partnerstva.
Bez konačnog rješavanja pitanja zakona o državnoj imovini nema ni realizacije brojnih strateški važnih projekata za Bosnu i Hercegovinu. Jedan od njih svakako je i projekt južne plinske interkonekcije.
Politički stručnjaci kažu kako trenutno stanje nije ni blizu željenog, a brojni projekti o kojima se već odavno priča mogu poslužiti kao odličan poticaj za rješenje ovog pitanja.
“Ovo što sada imamo je doista neodrživo, vidimo da ovakva rješenja koče investicije, pogotovo koče ove strateške investicije. Ova priča o ulasku američkih investitora, prvenstveno u projekt južne plinske interkonekcije, a evo najavljene su investicije i šire u energetski sektor pa evo i u prometnu infrastrukturu u zračne luke. Mislim da ta priča može biti dobar poticaj da se i ovo pitanje riješi na zadovoljavajući način”, kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne politički analitičar Danijel Vidović.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić slaže se da je Južna plinska interkonekcija jedan od ključnih projekata za Bosnu i Hercegovinu pa bi samim tim trebalo i riješiti zakon o državnoj imovini. Kod projekta južne interkonekcije postoje, pak, i druga rješenja poput, kako kaže Škobić, tek blage izmjene federalnog zakona o građevinskom zemljištu.
“To je jedan princip koji je predviđao prenamjenu državnog zemljišta odnosno prenamjenu koji bi bio pod sredstvom koji bio bio pod svojstvom općinskih vijeća odnosno promijenjena njegova namjena u svrhu gradnje naravno i razvoja općina pa tako u ovom slučaju bilo bi promijenjeno u svrhu izgradnje ovoga plinovoda.”
Bez obzira na to najbolji način bi bio da visoki predstavnik donese izmjene zakona o državnoj imovini kako bi bila na raspolaganju upravo općinama i gradovima. Time bi se napravio veliki korak ka realizaciji projekta južne plinske interkonekcije.
“Naravno da postoje dobri i zadovoljavajući modeli kako bi općine i gradovi, odnosno jedinice lokalne samouprave ali i srednja razina vlasti u sklopu svojih nadležnosti mogle upravljati svojom imovinom i koristiti je na dobrobit svih građana ove zemlje”, dodao je Vidović.
„Mislim da se mi svi trebamo urazumiti i gledati dobro Federaciji BiH i na taj način pristupiti pronalaženju svakog rješenja pa tako i ovome koji je nametnuo visoki predstavnik da se taj model pritiska odnosno model zabrane može u određenom smislu smanjiti i olakšati kako bi se otkočio razvoj federacije mislim da tako moramo razmišljati, ali naravno da smatram da bi visoki predstavnik trebao intervenirati kada je ovaj slučaj u pitanju i na određeni način sve relaksirati”, kaže Škobić.
Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvažnijih energetskih odluka u svojoj novijoj povijesti. U igri nisu samo plinovodi i infrastrukturni projekti, već dugoročna energetska sigurnost, industrijski razvoj i geopolitički utjecaj u regiji.
Vrisak.info
