Najnovija odluka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede globalne carine u iznosu od 15 posto, dodatno je uzdrmala globalna tržišta. Pogađa li uvođenje novih globalnih carina bosanskohercegovačku ekonomiju, ali i ekonomije regije?
Odluka o uvođenju globalne carine od 15 posto došla je nakon što je američki vrhovni sud poništio dio širokih carinskih mjera koje je predsjednik Donald Tramp uveo koristeći određene zakonske ovlasti iz trgovinskog zakonodavstva. Nove carine, uvedene prema drugim zakonskim odredbama mogu trajati najduže 150 dana, donosi BHRT.
“Tijekom narednih nekoliko mjeseci, administracija će odrediti i izdati nove i legalno dozvoljene carine, koje će nastaviti naš izuzetno uspješan proces ponovnog učvršćivanja Amerike – veće nego ikad prije.”, naglasio je američki predsjednik Donald Trump.
Prva i najsnažnija reakcija stigla je iz Europske Unije. Američki i dužnosnici Europske unije prošle godine su zaključili trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15% na 70% europske robe koja se izvozi u Sjedinjene Američke Države. Nastala je pravna i politička neizvjesnost. Stare carine su osporene, nove uvedene.
Europski parlament odgodio je dva glasovanja u Odboru za međunarodnu trgovinu kako bi zaustavio dalji zakonodavni postupak vezan za trgovinski sporazum EU–SAD, dok ne dobije jasne garancije iz Washingtona.
“Potrebna nam je stabilnost i predvidivost i to moramo postići. Vidjet ćemo — Komisija je u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Državama, kao i ja osobno. Imat ćemo novi sastanak izvjestitelja iz sjene sljedeće srijede kako bismo sagledali kako se situacija razvija. Sporazum je sporazum”, kaže Bernd Lange, predsjedateljica Odbora Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Mogu li Bosna i Hercegovina, ali i zemlje regije izravno osjetiti uvođenje novih globalnih carina, te kako će se to odraziti na domaću ekonomiju?
“Bosna i Hercegovina i nema neki izvoz odnosno značajniju trgovinsku razmjenu sa Sjedinjenim Američkim Državama što je štetno, ali evo u ovoj situaciji mogu reći da baš i nećemo imati nekih značajnijih efekata u smislu gubitka konkurentnosti.”, ističe Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA.
“Na ovaj način se smanjuje carinska stopa na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine u odnosu na onu koja nam je potpuno nepravedno uvedena i koja je praktično bila jednaka zabrani uvoza jer nijedan proizvod nije mogao biti konkurentan uz takve carinske stope.”, tvrdi ekonomist Igor Gavran.
Ekonomski stručnjaci napominju da bi domaće vlasti u ovim trenucima trebale ispitati ekonomske politike, posebno oblast izvoza, kako bi se generalno ublažili udari na bh. ekonomiju i izabralo stabilno tržište za poslovanje.
Kada je riječ o regiji, podaci s Ekonomskog instituta u Beogradu govore da uvođenje novih američkih carina od 15 posto, konkretno Republici Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini, smanjuje ranije uvedene carine koje su iznosile 35 posto.
Vrisak.info
