Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu obara sve rekorde. Službena statistika pokazuje da je za samo 6 godina uvoz svinjskog mesa skočio za gotovo 70%. Raste i uvoz junetine, doduše ne u tolikom postotku, ali su i farmeri izuzetno zabrinuti.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u BiH je 2019. godine uvezeno oko 15 milijuna kilograma, a lani 25,3 milijuna kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa. Domaći uzgajivači svinja kažu da situacija nikad nije bila ovako loša.
Upozoravaju da smo, do prije 3-4 godine, domaćom proizvodnjom zadovoljavali oko 30% potreba, a sada tek 15-20% potreba tržišta u BiH.
Kako kažu, ako uvoz mesa ne bude zaustavljen, i ono malo uzgajivača će zaključati svoje svinjce. Primjera radi, kilogram tovljenika u Srpskoj trenutačno stoji oko 3,3 KM, dok se kilogram svinjske plećke na akcijama u trgovinama može kupiti po, kako naglašavaju, 3,5 KM.
“Dotjerani smo do samog ruba opstanka, ali država nas ne čuje. Godinama tražimo uvođenje zaštitnih mjera, ali ništa od toga” kaže predsjednik Uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić za Srpskainfo.
Naglašava da je izvan pameti to što je gotovo izjednačena cijena kilograma mesa iz uvoza i kilograma žive vage domaćih tovljenika.
“Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada nismo bili ovako nekonkurentni” upozorava Maljčić, koji je više puta naglasio da je BiH praktički „kanta za smeće“ za Europu.
“U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi. Također, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Europi daju kućnim ljubimcima” upozorio je Maljčić.
Kako kaže, tešku situaciju u svinjarstvu komplicira i loša godina za kukuruz.
“Dobar dio prinosa kukuruza je propao zbog suše, što znači višu cijenu sirovine. A kombinacija proizvodnje jeftinog mesa sa skupom sirovinom nije moguća. Također, smanjenje proizvodnje u EU izravno će utjecati i na BiH, koja je sve ovisnija o uvozu” naglašava Maljčić i upozorava da zbog loše situacije u domaćem svinjarstvu mnogi napuštaju selo.
“Nitko nema taj luksuz raditi s gubicima. Zato ne čudi što iz godine u godinu bilježimo sve manju proizvodnju, a bojim se da će u budućnosti biti gore” poručuje Maljčić.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, stočni fond u Srpskoj 2019. godine brojao je oko 515.000, a lani tek 357.000 svinja. Riječ je o smanjenju broja svinja za gotovo trećinu.
Nekonkurentnost muči i uzgajivače junadi.
Primjera radi, trgovine u Srpskoj kilogram telećih rebara iz uvoza prodaju po 14-15 KM, dok kilogram žive vage lošije teladi stoji oko 15 KM.
Farmeri pitaju kakvo je meso koje stiže iz Europe, s obzirom na to da je njegova cijena u razini s cijenom žive vage.
“Činjenica je da je gotovo izjednačena cijena kilograma žive vage teladi i uvozne teletine. Primjera radi, kilogram žive vage teladi kreće se oko 15-17 KM, a kilogram uvozne teletine je oko 15 KM. Naravno da će svaka klaonica radije kupiti jeftino meso, ne ulazeći u to kakve je kvalitete. A cijena govori sve. S druge strane, mi ne možemo prodati svoju robu, tako da ne treba čuditi što ljudi odustaju od uzgoja i gledaju kako spasiti glavu” poručuju farmeri.
Podsjetimo, farmeri iz BiH su više puta tražili od vlasti na državnoj razini uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10%, te pristojbu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.
Vrisak.info
