Lipanj je pokucao na vrata. Klimatološki – stiglo je ljeto, iako nekako stidljivo, s obzirom na hladan prijelaz iz posljednjeg proljetnog mjeseca, svibnja. Ipak, temperature rastu, najavljen je i njihov daljnji skok, pa mnogi već razmišljaju o godišnjem odmoru ili barem o produženom vikendu – kako se osvježiti i opustiti od napornih radnih dana. A daleko se neće ići – većina bh. građana odmarat će u BiH i okružju, piše Večernji list.
Izbor destinacija
Adnan iz Sarajeva kazao je za Večernji list kako su Jadran i plaže u Makarskoj stalna destinacija za njega i njegovu obitelj. “Tu napunim baterije i odmorim se. Rast cijena je konstanta, međutim, ne razmišljam o tome toliko jer je to jedanput godišnje. Otići ćemo tjedan dana na taj odmor – supruga, ja i dvoje djece. Smještaj je već plaćen i za šest noćenja iznosi oko 1800 maraka. Na ručkove, večere i još neka morska zadovoljstva potrošit ćemo još barem toliko, ali odvajali smo prethodnih mjeseci da bismo mogli otići na odmor i uopće ne razmišljam o toj činjenici.”
Mostarac Danijel također je izjavio za Večernji list kako će, uz vikend-odlaske na more, birati i planinska područja. “Najljepše mi je ljeti na Gorancima i na Blidinju, iskreno. Dok se na mostarskom ‘čelopeku’ ne mogu rashladiti, u tim višim krajevima dođem sebi. Pokoji vikend ću iskoristiti za more, ali što se nekog konkretnog odmora tiče, mislim da će on biti u planinskim predjelima. Jer ako već pričamo o odmoru, meni je ljeti na moru prevruće i ne osjećam se dobro, a ako sam već došao tu, nije mi plan provesti cijeli dan pod klimom pa onda tražiti more za rashlađivanje. Zato idem gdje mi je ugodno, a znam da se u planinskim krajevima ljeti osjećam ugodno – bilo uz dnevnu šetnju ili uz večernje druženje na terasi nekog restorana ili kafića. U određeno doba i zahladi pa treba ući unutra, ali to su čari planinskih krajeva. I znam mnoge koji tako provode godišnje odmore. To nisu izolirani slučajevi, već sve češće pojave.”
Dijaspora kombinira kraj i obalu
Dijaspora će, pak, kombinirati rodni kraj i more. Mnogi su u razgovoru za Večernji list naveli kako će ostati od tri tjedna do mjesec dana jer u zimskim mjesecima dane godišnjeg koriste za blagdane, dok ostatak čuvaju za ljeto. Kolovoz je i dalje najprivlačniji mjesec za odmor, posebno za hrvatsku dijasporu, koju privlači blagdan Velike Gospe, često nazivan i “ljetnim Božićem”. Tada se velik broj iseljenika vraća u rodni kraj, prepričavaju se zgode i nezgode, a uvijek nastanu i nove dogodovštine.
U mislima su mnogi već sada na odmoru jer današnji ritam, u kojem je čovjek isključivo vezan uz posao, stvara pritisak. Svjetske krize dodatno su natjerale ljude da rade više. Tako mnogi bh. radnici u Njemačkoj, kako kažu, rade i po dva posla – da bi mogli pokriti troškove života, ali i pomoći obitelji kod kuće. Unatoč krizama, dijaspora ostaje snažna potpora BiH.
Psihološki pristup odmoru
A kako najbolje provesti godišnji odmor? U jednoj od svojih kolumni odgovor je dala psihoterapeutkinja Andrea Gerča.
“Prvi i možda najvažniji korak je prepoznati vlastite potrebe. Ako ste osoba koja se regenerira u tišini i prirodi, a odmor provodite u glasnom društvu ili urbanom kaosu, vaš će organizam više trpjeti nego se obnavljati”, istaknula je.
Govorila je i o važnosti mudrog izbora destinacije i društva: “Pristanak na kompromise je normalan, ali pokušajte izdvojiti barem jedan dan samo za sebe – na osamljenoj plaži, u šetnji šumom ili uz knjigu daleko od buke. Također, sigurnost i predvidivost ne treba ostaviti kod kuće. Totalni prekid rutine nekima godi, ali mnogima stvara stres. Ako ste tip osobe koja voli jutarnju kavu iz svoje omiljene šalice, zašto je ne biste ponijeli sa sobom? Mali rituali daju osjećaj stabilnosti i u nepoznatom.”
Naglašava i kako odmor ne smije iscrpiti više nego što vas napuni. Navodi da su upravo oni ljudi koji su godišnji opisali kao vrlo opuštajući najdulje zadržali osjećaj zadovoljstva i nakon povratka. Puno aktivnosti, upozorava, može biti jednako naporno kao i puno posla.
Promjena stila
“Isključivanje tehnologije ključno je za prisutnost. Pokušajte barem jedan dan zaboraviti na mobitel i fotoaparat. Oslonite se na svoja osjetila – zvuk valova, miris borova, teksturu pijeska pod prstima. To je iskustvo koje ne stane u kadar. Zadržite navike koje vas vesele i nakon odmora. Ako ste tijekom ljeta redovito šetali, plivali ili slušali glazbu, nastavite s time i nakon povratka. Godišnji odmor treba biti vrijeme u kojem se ponovno povezujemo sa sobom” – zaključila je Gerča.
Vrisak.info
