Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović primio je šefa Delegacije EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka.
Izetbegović je, kako je priopćeno iz njegova ureda, kazao Wigemarku da je službeni stav BiH o gradnji Pelješkog mosta sadržan u zaključku Predsjedništva BiH iz 2007. godine i u pismu tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koje je Hrvatskoj upućeno 2009. godine, što je Izetbegovićevo i mišljenje njegove SDA.
Zaključkom i pismom, Bosna i Hercegovina je od Hrvatske zatražila da zaustavi gradnju Pelješkog mosta, dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru, što je pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora, kazao je.
Taj stav je kasnije više puta potvrđen, a Hrvatska o tome svaki put službeno obaviještena,dodao je Izetbegović.
Naglasio je da su i u Europskoj komisiji bili upoznati sa službenim stavom BiH, te da je i u Studiji predizvodljivosti iz 2014. godine, koju je financirala EU, konstatirano da bi izgradnja Pelješkog mosta mogla dovesti do međunarodnog pravnog spora. Unatoč tome, donesena je odluka o sufinanciranju izgradnje Pelješkog mosta iz EU fondova, na osnovu, kako je kazao Izetbegović, “nevalidne dokumentacije” koju je dostavila Hrvatska i “ničim utemeljene tvrdnje da se BiH ne protivi gradnji mosta”.
Pri tome, Europska komisija od BiH nije službenim putem zatražila očitovanje prije donošenja odluke o sufinanciranju projekta, pokazujući tako nedopustiv odnos prema BiH. Ni poslije dodatnih upozorenja Bosne i Hercegovine, koja su uslijedila nakon donošenja odluke o sufinanciranju, Europska komisija se nikada nije službeno očitovala prema BiH.
Predsjedavajući Izetbegović je od Wigemarka zatražio službeni odgovor Europske komisije, ističući da se novcem građana EU financira i omogućava projekt koji krši međunarodno pravo i kojim se ugrožavaju prava BiH, buduće članice EU.
Bevanda pisao Plenkoviću: Nema zapreka za gradnju Pelješkog mosta
rRanije danas zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija Vjekoslav Bevanda je uputio pismo predsjedniku hrvatske vlade Andreju Plenkoviću kojim ga je izvijestio kako je službeno stajalište vlasti BiH da nema zapreka gradnji Pelješkog mosta.
Bevandino pismo zapravo je reakcija na ono što ga je u ponedjeljak Plenkoviću poslao predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputivši zamolbu da Hrvatska odustane od gradnje mosta dok se ne riješi pitanje razgraničenja na moru, pri čemu je ustvrdio kako je stajalište tijela vlasti BiH da njegova gradnja u postojećim okolnostima ugrožava interese te zemlje i međunarodno pravo.
Ova prepiska nastavak je već poznate prakse u odnosu prema Pelješkom mostu u kojoj bošnjački dužnosnici u BiH zauzimaju jedno stajalište, a hrvatski drugo.
“Pismo upućeno jednostrano od jednog člana Vijeća ministara BiH ni na koji način ne predstavlja službeno stajalište Vijeća ministara BiH”, Bevandina je poruka premijeru Plenkoviću.
On također ističe kako je za Vijeće ministara obvezujući zaključak onaj sa sjednice održane 19. srpnja 2017., kada je jednoglasno usvojeno izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske u kojem se navodi kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s konvencijom o pravu mora.
“Smatram da je moja dužnost kao zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH ukazati na eventualne štetne posljedice koje mogu nastupiti po Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je (Zvizdićevo) pismo u jednom dijelu bosanskohercegovačkih medija predstavljeno kao službeno stajalište Bosne i Hercegovine. Nadam se da navedeno pismo, koje izražava stajalište isključivo pojedinca i jedne političke stranke (SDA), neće narušiti dobrosusjedske odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da ovakva pojedinačna stajališta neće dodatno negativno utjecati na kredibilitet BiH i naš put ka članstvu u Europskoj uniji”, napisao je Bevanda u pismu hrvatskom premijeru.
