Na parlamentarnim travanjskim izborima hrvatski će birači svoje pravo moći ostvariti na 6.884 biračka mjesta, što je za 115 biračkih mjesta manje u odnosu na izbore iz srpnja 2020.
U brojci od tih 115 mjesta, dva su biračka mjesta u inozemstvu, ostali u Hrvatskoj.
Određivanje biračkih mjesta u Hrvatskoj nije u nadležnosti Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nego izbornih povjerenstava izbornih jedinica koja su se, vjerojatno, na sugestije općinskih i gradskih povjerenstava, odlučila smanjiti njihov broj, vodeći pritom računa da ne zakinu birače u pogledu dostupnosti biračkog mjesta, kažu u DIP-u.
U deset jedinica u Hrvatskoj, na izbornu srijedu bit će otvoreno 6544 biračkih mjesta, najviše ih je u 2. (854) i 7. izbornoj jedinici (825), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.
Privremeno upisani birači u Hrvatskoj će glasovati na 102 posebna biračka mjesta, birači u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.
U inozemstvu, odnosno u 11. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, određeno je 110 biračkih mjesta, dva manje nego 2020., a glasovat će se u 41 državi, isto kao i 2020., no popis država je ponešto drugačiji.
Za razliku od izbora 2020. na travanjskim se izborima neće glasovati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no glasovat će se u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Republici Južnoj Africi.
Iz DIP-a objašnjavaju kako biračka mjesta u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva (DKP) određuju u suradnji s Povjerenstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova za pripremu i koordinaciju parlamentarnih izbora, uzimajući u obzir zaprimljene ocjene o mogućnosti organizacije biračkih mjesta u pojedinim DKP-ovima.
Na načelnoj razini, kod određivanja biračkih mjesta u inozemstvu uzima se u obzir npr. sigurnosna situacija u zemlji primateljici, osiguranje minimalnih uvjeta za imenovanje i rad biračkih odbora, mogućnost osiguravanja tajnosti glasovanja i sl., objašnjava DIP.
U inozemstvu se glasuje dva dana, bira se troje zastupnika
Dijaspora, to jest hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, glasovat će dva dana, u utorak, 16. i u srijedu, 17. travnja, a izabrat će tri od ukupno 151 saborskog zastupnika.
Od 110 biračkih mjesta, 43 su u Bosni i Hercegovini, dva manje nego 2020., a novost je da će se uz šest dosadašnjih gradova, moći glasovati i u Orašju gdje će biti otvorena četiri biračka mjesta.
Najviše biračkih mjesta je u Mostaru, ukupno 22, dva više nego prije četiri godine i uz Livno, to je jedini grad gdje broj mjesta nije smanjivan.
U odnosu na prije četiri godine, u Vitezu će ih, umjesto 10, biti pet, u Sarajevu četiri umjesto šest, u Tuzli dva, umjesto tri, u Banja Luci jedno, umjesto dva, dok će u Livnu biti četiri biračka mjesta kao i 2020. Kod određivanja broja biračkih mjesta u BIH, slijedili smo preporuke navedenog Povjerenstva MVP-a koje je ocijenilo da se predloženim brojem biračkih mjesta i načinom rasporeda birača mogu zadovoljiti potrebe birača, naveli su iz DIP-a.
Po jedno biračko mjesto više u Njemačkoj i Srbiji
U Njemačkoj će na izborne dane biti otvoreno 12 biračkih mjesta, jedno više nego 2020. godine. Po tri će biti otvorena u generalnim konzulatima u Munchenu i Stuttgartu (2020. bila su otvorena po dva), po dva u generalnom konzulatu u Frankfurtu i u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu (isto kao i 2020.), te po jedno u konzulatima u Hamburgu i u Dusseldorfu (2020. otvorena su bila dva).
Po četiri biračka mjesta bit će otvorena u SAD-u i u Australiji, u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri te u generalnim konzulatima u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu, odnosno u Sydneyu, Melborneu i Perthu.
Po tri su biračka mjesta određena su za Italiju (u Rimu te u Trstu i Milanu) i za Srbiju (jedno u Beogradu, dva u Subotici) u kojoj se prije 2020. glasovalo na dva biračka mjesta.
Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori (u Podgorici i Kotoru), u Austriji (oba u veleposlanstvu u Beču), u Mađarskoj (u Budimpešti i Pečuhu), Švicarskoj ( Bern i Zurich) te u Kanadi (u Ottawi i Mississaugi).
U svim ostalim državama bit će otvoreno po jedno biračko mjesto, primjerice, u Danskoj, Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini, Rusiji itd.
Glasovanje u inozemstvu
Na biračkim mjestima u inozemstvu mogu glasovati birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali za glasovanje na biračkom mjestu u inozemstvu ili koji su ishodili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda).
Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj mogu glasovati na biračkim mjestima u inozemstvu ako su aktivno registrirani po službenoj dužnosti za to biračko mjesto jer imaju e-osobnu iskaznicu s adresom u inozemstvu ili koji su se na svoj zahtjev aktivno registrirali.
Ako birač koji nema prebivalište u Hrvatskoj nije aktivno registriran, na dan glasovanja može tražiti potvrdu za glasovanje (tzv. bijelu potvrdu) kojom će dokazati svoje biračko pravo, podsjeća DIP.
Vrisak.info
