Raspisivanje lokalnih izbora protekloga tjedna, uz najavu kako će biti provedeni na temelju važećeg Izbornog zakona, ali i izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, izazvalo je niz reakcija, ali i dovelo do situacije u kojoj će Republika Srpska, unatoč najavama kako će provoditi izbore po svojim pravilima, ipak vjerojatno pristati izaći na ove izbore po državnom izbornom zakonodavstvu, uključujući i ona nametnuta OHR-ova rješenja.
Tehnički podaci
Je li riječ tek o nedostatku vremena za provedbu izmjena Izbornog zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, ostaje za vidjeti, no objašnjenje koje je ovih dana stiglo iz Banje Luke upućuje na scenarij po kojemu će se izbori ipak provesti na cijelom području BiH.
Izbori će se, kao što je najavljeno, održati u nedjelju, 6. listopada, a raspisani su, kao što je poznato, za 58 općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u BiH, 21 gradsko vijeće u FBiH, 10 skupština gradova u RS-u, 31 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Distrikta Brčko BiH. Zajamčena mjesta za pripadnike nacionalnih manjina predviđena su u 21 općini za 23 kandidata. Na ovim lokalnim izborima bit će izabrano 3200 vijećnika i 142 gradonačelnika/načelnika. Kada je pak riječ o troškovima, procjena je da će lokalni izbori stajati oko 19,000.000 KM, a poznato je i koliko će žitelja BiH imati pravo obaviti svoju demokratsku dužnost. Naime, Središnje izborno povjerenstvo BiH usvojilo je odluku o zaključivanju središnjeg biračkog popisa sa stanjem na dan 7. svibnja 2024. godine u 24 sata, prema kojoj je na središnji birački popis upisano 3,406.088 birača. Podsjećamo, nametnute izmjene visokog predstavnika pretpostavljaju uvođenje novih tehnoloških rješenja, poput nadzornik kamera, kao i biometrijske provjere identiteta birača te brojenje glasova skeniranjem listića. Međutim, već je ranije objašnjeno i kako će, uslijed nedostatka vremena za provedbu svih rješenja, nove tehnologije biti prisutne na oko 10 posto biračkih mjesta. Ovi će izbori biti i svojevrsni test kako bi se vidjele mogućnosti uvođenja cjelokupnog paketa tehnoloških rješenja za izbore 2026. godine. Od ostalih izmjena koje su nametnute su i one koje govore kako je Središnje izborno povjerenstvo BiH jedino ovlašteno za imenovanje predsjednika lokalnih biračkih odbora koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.
Aktivnosti na terenu
A kada govorimo o samim strankama, one su već uvelike u procesu predizborne kampanje koja podrazumijeva obilazak temeljenih ogranaka, razgovore s ljudima na terenu upućene u probleme i izazove s kojima se suočavaju pojedine lokalne zajednice. Stranke se pridržavaju i utvrđenih pravila u političkom marketingu, nastojeći u ovoj ranoj fazi definirati strategije nastupa, ali i definirati osnovne smjernice buduće izborne kampanje, a sve navedeno uvod je u ono što slijedi, a što podrazumijeva promidžbu kandidata i programa u cilju osiguravanja potpore birača, kako onih i bazi tako i onih potencijalnih. Što će se u političkom smislu događati u tjednima koji dolaze, teško je prognozirati, no pritom treba uputiti na to da je lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio kako ta vladajuća stranka u Republici Srpskoj još nije odlučila kako će se ponašati u pogledu predviđenih lokalnih izbora. – Za nas postoji mogućnost da se pričeka Izborni zakon RS-a i da po njemu budu održani lokalni izbori ili ćemo vidjeti s našim koalicijskim partnerima kako ćemo se kretati. Ali, to ne treba značiti da ne trebamo pripremiti našu organizaciju za jedan i drugi scenarij – rekao je Dodik.
Podsjetio je da je SIP raspisao izbore, a potom se osvrnuo na odluke Christiana Schmidta, kazavši kako je izbore nametnuo on i to je, dodao je, apsolutno neprihvatljivo.
– Ali, smatramo da, ako zakon u RS-u što prije stupi na snagu, imamo vremena to organizirati. Vidjet ćemo kako će se ponašati i općine – rekao je Dodik, navodi Večernji list BiH.
Vrisak.info
