Na dnevnom redu današnje izvanredne sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta nalazi se samo jedna točka, novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
Zastupnički dom je već održao izvanrednu sjednicu 8. travnja, a većina zastupnika, njih 79, podržala je zakon tajnim elektroničkim glasovanjem, dva su bila protiv, a jedan suzdržan.
Tijekom prethodne rasprave, samo je Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBIH) izjavila da će uskratiti podršku, postavljajući upitnu prirodu nekih odredbi, prvenstveno zato što su predlagatelji napustili koncept da državna tvrtka BH Gas bude nositelj investicije, kako je rečeno, kako bi tu ulogu prepustili privatnoj tvrtki bez značajnog iskustva. Za razliku od SBIH, veće stranke također su najavile svoju podršku tijekom rasprava, navodeći ukupnu važnost projekta Južne plinske interkonekcije kao argument, iako su neke od njih imale primjedbe ili sumnje u vezi s određenim odredbama, tražeći pojašnjenje.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić, obrazlažući tada zakon zastupnicima, prvo je izjavio da trasa budućeg plinovoda u Federaciji ostaje planirana, te da novopredloženi zakon planira određene plinske ogranke, kao i novu rutu od Kladnja do Tuzle, koja će, prema njegovim riječima, započeti plinifikaciju u industrijskom dijelu Federacije i približiti ga Termoelektrani Tuzla.
“U tekst novopredloženog zakona našlo se i ime investitora, američke tvrtke. U važećem zakonodavstvu domaća tvrtka BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, međutim, projekt Južne interkonekcije još nije proveden na terenu, a to je prijeka potreba” izjavio je Lakić.
S druge strane, napomenuo je, Europska unija je najavila prekid isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Prema Lakiću, predlagatelj novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili financijsku spremnost za izgradnju plinovoda, što je ujedno i u interesu Federacije BiH. Novopredloženi zakon predviđa sklapanje ugovora između Vlade Federacije BiH i investitora, pa je Ministarstvo započelo s definiranjem osnovnih postulata budućeg ugovora, uzimajući u obzir zaštitu interesa Federacije BiH.
Lakić je također naglasio da tvrtka BH Gas ovim zakonom ne zaustavlja svoj rad i da je pred izgradnjom zapadnog i sjevernog smjera plinovoda, te ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i razvija se. Prema njegovim riječima, novopredloženi smjer prema Tuzli praktički je početak sjeverne plinifikacije.
Puni naziv novopredloženog zakona je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”. U obliku izmjena i dopuna važećeg zakonodavstva, Parlamentu ga je predložila Federalna vlada, tražeći hitno razmatranje, što je Zastupnički dom već i učinio.
“Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na relaciji Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i relaciji Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i odvojka Čapljina te izgradnjom dodatne relacije Kladanj – Tuzla” navodi se, između ostalog, u tekstu.
Od prije je poznato da će ruta ukapljenog plina sa Zapada voditi do Bosne i Hercegovine, odnosno do Federacije BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom se također mora postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor između Vlade Federacije BiH i definiranog investitora projekta.
Vlada je 14. siječnja ove godine usvojila informaciju Ministarstva energetike, rudarstva i industrije kojom je preciziran investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Nacrt zakona utvrđen na sjednici Vlade Federacije BiH 25. ožujka.
Uz izmjene važećeg zakonodavstva, u tekstu se navodi i investitor, tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu i u potpunom vlasništvu američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Također je navedeno da je ova tvrtka prethodno poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”. Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj dodatno poboljšati energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih ulaganja uz diverzifikaciju izvora opskrbe plinom, također je izjavila Vlada Federacije BiH.
Da bi ovaj, kao i svaki drugi federalni zakon, stupio na snagu, potrebno je da ga u identičnom tekstu odobre oba doma Parlamenta Federacije.
Nakon već izražene podrške Zastupničkog doma, ishod glasovanja Doma naroda trebao bi biti poznat na danas najavljenoj sjednici, piše Fena.
Vrisak.info
