Centralna banka BiH nedavno je priopćila da su novčane doznake iz inozemstva u BiH u prvom tromjesečju iznosile 931,39 milijuna KM i veće su za 72,94 milijuna KM ili 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U odnosu na prethodno tromjesečje novčane doznake iz inozemstva u prva tri mjeseca manje su za 15,4 posto, nominalno za 169,53 milijuna KM, prenosi Večernji list.
Doznake uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je dijaspora najprisutnija. Iz inozemstva je u BiH tijekom 2024. stiglo više od 5,6 milijardi KM, a kroz doznake iz inozemstva stiglo je 4,16 milijardi KM.
Kroz mirovina iz inozemstva u BiH je tijekom 2024. godine ušlo 1,38 milijardi KM. Iz Centralne banke istaknuto je kako su ukupni tekući transferi iz inozemstva za BiH u konstantnom porastu.
Obično se u tekstovima bavimo dijelom doznaka koji se odnosi na iznos koji članovi obitelji, rodbina ili prijatelji šalju svojim bližnjima u BiH.
Ovaj put usredotočit ćemo se na mirovine, dakle, na iznos od 1,38 milijardi KM koji je stigao prošle godine.
Koliko je velik priljev inozemnih mirovina, najbolje govori podatak da su za isplatu mirovina u proračunu Federacije BiH za 2024. izdvojene gotovo tri milijarde KM, uključujući i povećanje od 317,17 milijuna KM za njihovo usklađivanje.
Dakle, iz inozemstva je na ime mirovina stigla gotovo polovina iznosa koji Federacija isplaćuje svojim umirovljenicima.
Koliko je novca stiglo iz koje države i za koliko umirovljenika, nema podataka, ali Hrvatska je nedavno objavila kako iz te susjedne države na ime isplata mirovina u BiH stiže ogroman iznos.
Hrvatska je prošle godine smanjila broj isplata inozemnih mirovina, a najviše ih i dalje ide u BiH i Srbiju, pokazuju podaci HZMO-a.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) lani je isplatio manje inozemnih mirovina nego prethodne godine. Riječ je o smanjenju od oko 8000 mirovina koje putuju izvan zemlje.
Najviše inozemnih mirovina odlazi u BiH i Srbiju, točnije oko 129.000. Na trećem mjestu je Njemačka, a nakon nje najviše hrvatskih mirovina ide u Sloveniju i Australiju, prenosi mirovina.hr.
Hrvatska isplaćuje ukupno 177.158 inozemnih mirovina, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Prošle godine isplaćeno je inozemnih mirovina u ukupnoj vrijednosti od 438,933.708,44 eura. Godinu ranije isplaćeno je 185.227 inozemnih mirovina u 50 zemalja, što je oko 8000 manje.
Tijekom 2022. godine isplaćeno ih je 173.728, što je pak manje nego prošle godine. Najveći broj inozemnih mirovina odlazi u susjednu BiH, točnije 67.263, te Srbiju, ukupno 61.757. Tako se najveći iznos isplaćuje upravo u dvije susjedne zemlje.
U BiH ide više od 192 milijuna eura (374,4 milijuna KM), što nije daleko od polovine ukupnog iznosa isplaćenih inozemnih mirovina.
Hrvatska umirovljenicima u Srbiji isplaćuje više od 158 milijuna eura. Ove dvije zemlje od ukupnog broja inozemnih mirovina čine oko 129.000, dok ih je 2023. godine bilo oko 126.000.
Njemačka se nalazi na trećem mjestu prema brojnosti, a tamo su lani isplaćene ukupno 14.743 inozemne mirovine u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura.
Nakon ove tri zemlje, inozemne mirovine u Sloveniji bile su 9.272, prema podacima HZMO-a za 2024. godinu. Zatim, inozemnih mirovina isplaćenih u Australiju bilo je 6.067, vrijednih više od 12 milijuna eura.
Iz BiH u Hrvatsku
Najviše hrvatskih mirovina putuje u BiH. Međutim, vrijedi i obrnuto. Inozemne mirovine koje isplaćuje Federalni zavod isplaćuju se u čak 35 zemalja diljem svijeta, sve do Australije i Novog Zelanda.
Pa je tako, primjerice, za inozemne mirovine za listopad 2024. isplaćeno više od 18 milijuna KM, preciznije 18,184.320,02 KM, za 65.689 korisnika.
Najveći broj korisnika ovih mirovina nalazi se u Hrvatskoj, gdje ih je ukupno 25.261. Od tog broja, najviše je onih koji primaju starosnu mirovinu, i to 16.308, a iza njih su oni koji su naslijedili obiteljsku mirovinu, takvih je 5.782, dok invalidsku prima 3.171 korisnik.
Za navedeni mjesec u tu susjednu zemlju isplaćena su 8,3 milijuna KM na ime mirovina.
Na drugom mjestu je još jedna susjedna zemlja, a to je Srbija, u kojoj je ukupan broj korisnika koji primaju mirovinu od Federalnog zavoda 20.868, a isplaćeno im je ukupno 4,7 milijuna KM.
I u Srbiji je najveći broj korisnika starosne mirovine, i to 15.791, obiteljsku prima njih 3267, a 1810 je onih koji imaju invalidsku mirovinu.
Nakon ove dvije zemlje slijedi Njemačka, u kojoj se nalaze 5.072 korisnika i gdje, također, prednjače oni sa starosnom mirovinom – kojih je 3.659.
Vrisak.info
