Nove brojke Austrijskog fonda za integraciju (ÖIF), objavljene neposredno prije početka školske godine, pokazuju da je islam postao najzastupljenija religijska skupina u bečkim obveznim školama.
U školskoj godini 2024./25. oko 112.600 učenika pohađalo je javne osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole u Beču.
Među njima, 41,2 % izjasnilo se kao muslimani, dok je 34,5 % učenika kršćanske vjeroispovijesti (17,5 % rimokatolici, 14,5 % pravoslavci, 1,7 % protestanti).
Učenici bez religijskog opredjeljenja čine 23 %, a budisti i židovi vrlo mali udio (0,2 % i 0,1 %), piše Fenix-magazin.de.
Najveći udio muslimana u srednjim školama
Religijska struktura znatno varira ovisno o tipu škole. U srednjim i politehničkim školama muslimani čine gotovo polovicu učenika (49 %), dok kršćani čine između 31 i 33 %, a bez vjeroispovijesti je 13–16 %.
U osnovnim školama raspodjela je uravnoteženija: 37,7 % muslimana, 32,1 % kršćana, 26,2 % bez religije.
Migracijsko podrijetlo i jezik
Među oko 518.400 mladih s migracijskim podrijetlom, trećina je rođena u inozemstvu, a dvije trećine u Austriji. Najbrojniji su Sirijci, potom Ukrajinci, Nijemci, Rumunji i Mađari.
ÖIF također bilježi prvi pad udjela učenika s ne-njemačkim svakodnevnim jezikom nakon godina rasta. Razlog nije veća upotreba njemačkog, već prestanak školovanja mnogih učenika s drugim materinskim jezikom.
U Beču sada 50 % učenika koristi ne-njemački jezik, dok u nekim četvrtima poput Favoritena, Ottakringa i Simmeringa udio prelazi dvije trećine. Najčešći jezici su bosanski/hrvatski/srpski, turski, arapski, rumunjski i albanski.
Manja prisutnost učenika s drugim jezikom u višim školama
U višim školama, uključujući gimnazije i strukovne škole, udio učenika s drugim jezikom opada. Tako je u strukovnim školama pao s 19 na 11 %, u gimnazijama s 22 na 20 %.
Rizik od napuštanja školovanja
Podaci pokazuju i veći rizik od prekida školovanja kod učenika s ne-njemačkim jezikom – 9 % 14-godišnjaka dvije godine kasnije nije završilo obveznu školu, dok je kod učenika s njemačkim jezikom taj udio samo 3 %.
Političke reakcije
FPÖ i ÖVP oštro kritiziraju situaciju. FPÖ-ov Hermann Brückl ocijenio je brojke “katastrofalnom potvrdom neuspjele obrazovne i integracijske politike”, dok ÖVP-ov Harald Zierfuß traži obavezne procjene jezičnih vještina i cjelodnevni vrtić za djecu kojima je potrebna dodatna podrška u njemačkom jeziku.
Vrisak.info
