Iznimno teško razdoblje za Republiku Hrvatsku kroz proces osamostaljivanja iz bivše Jugoslavije, uz trpljenje velikosrpske agresije i borbu za međunarodno priznanje, paralelno je oblikovalo i hrvatsku diplomaciju.
Hrvatski diplomatski klub obuhvatio je te događaje kroz šest knjiga i razne zapise, dok su dva iskusna diplomata u Mostaru podijelila djelić svog iskustva iz rada u Vatikanu i Njemačkoj.
“U tim devedestim godinama su i veleposlanici koji su imenovani od tadašnjeg predsjednika Republike Franje Tuđmana i Hrvatske vlade u velikoj mjeri su bili doista i velike osobnosti i veliki stručnjaci u raznim područjima. Mislim da je predsjednik Tuđman posebno pazio koji profil veleposlanika će biti imenovan u jednu, drugu ili treću zemlju”, kazao je prof Marin.
Hrvatska je imala 185 inozemnih ureda.
“U tom periodu samo hrvatski narod, Sveta stolica i Alois Mock su bili na našoj strani. Mi smo u tom periodu imali 185 inozemnih ureda uz veliku podršku Katoličke crkve u svijetu. Nismo imali previše simpatizera, ljudi koji bili za to da bude Hrvatska neovisna država”, kazao je Šimek.
Sveta Stolica odigrala je ključnu ulogu u procesu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, osobito za vrijeme mandata pape Svetog Ivana Pavla II., koji je bio omiljen među Hrvatima. Njegov značajan doprinos uključivao je i napore za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini.
Posebnu važnost ima imenovanje tadašnjeg nadbiskupa Vinka Puljića prvim kardinalom u povijesti BiH, čime je ojačan njegov ugled na međunarodnoj razini.
“Sam Ivan Pavao II je kao što znate i bio dva puta u Bosni i Hercegovini, Sarajevu i Banjoj Luci, a nebrojeno puta je intervenirao na ovaj ili onaj način u prilog mira i mirotvorstva u Bosni i Hercegovini i Jugoistočnoj Europi, Republici Hrvatskoj”, dodaje Marin.
Veze između Hrvatske i Njemačke imaju dugu i duboku povijest. Pod vodstvom kancelara Helmuta Kohla, Njemačka je bila značajan prijatelj Hrvatske tijekom najtežih trenutaka.
Hrvati su kroz godine bili cenjeni kao pouzdana radna snaga, no u današnje vreme očekuje se podizanje tih odnosa na višu razinu. Ti su odnosi posebno važni u kontekstu BiH, gde je službena njemačka politika u proteklom razdoblju zagovarala koncept građanske države, što je često bilo na štetu Hrvata u BiH.
“U svjetskoj politici nama nitko nije pomogao, ni u naoružanju, ni u stvaranju hrvatske države u toj mjeri u kojoj je sada situacija se sasvim promijenila, ne samo u skladu s hrvatskim Ustavom i Daytonom nego Hrvatska ima i moralnu i svaku drugu obvezu da vodi brigu o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini”, objašnjava Šimek.
Studenti su imali priliku čuti bogata iskustva, zanimljive anegdote i važne pojedinačne razgovore iz prve ruke. Međutim, izazov koji stoji pred hrvatskom diplomacijom u budućnosti jeste prilagodba novim globalnim okolnostima. Dosadašnja iskustva i povijest diplomacije svakako će poslužiti kao dragocjen temelj za edukaciju budućih generacija diplomata.
Vrisak.info
