Zemlje članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), čiji su predstavnici imali dvodnevno zasjedanje u Sarajevu, pozvale su državnu vlast da adekvatnije odgovore na migrantsku krizu te povećaju budžet koji je zaleđen na nivou od 950 milijuna KM od 2012. godine.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nakon sjednice kazao je da su članice PIC-a imale sastanak s predstavnicima sigurnosnih agencija u BiH, ocjenjujući šokantnim podatak da jedan policajac čuva 20 ili 22 kilometara državne granice.
– Odgovornost cijele države je da se brine o migrantima, to nije dužnost samo jednog entiteta ili lokalne zajednice koje su sada jedine te koje se bave pitanjem velikog broja migranata. Pitam se šta bi bilo da međunarodna zajednica nije osigurala 32 milijuna eura za pomoć migrantima – podvukao je Inzko.
Neprihvatljivim je nazvao činjenicu da u Mostaru nisu održani lokalni izbori već 11 godina, naglašavajući da je to prioritetno pitanje koje se mora riješiti u smislu izmjena Izbornog zakona jer je preostalo samo šest mjeseci da se osigura da u tom gradu budu organizirani izbori 2020. godine.
Osvrnuo se i na današnji sastanak u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD), gdje je ukazano na pitanja izmjena Izbornog zakona BiH, a u vezi s tim postoje neke želje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali treba raditi zajednički kada je u pitanju Mostar i druge izmjene koje traži HDZ BiH.
Kazao je da postoji i ideja da OHR bude medijator tijekom pregovora predstavnika HDZ-a i Stranke demokratske akcije (SDA) o pitanju izbora u Mostaru, a Inzko najavljuje da bi se ti pregovori mogli otvoriti već od narednog tjedna.
– Mostar je jedini grad u Europi, a možda i svijetu, peti grad po veličini u BiH, čiji građani 11 godina ne mogu birati vlast – naglasio je Inzko.
Inzko je potvrdio da nije upoznat sa sadržajem Programa reformi koji je usvojen u Predsjedništvu BiH i koji bi trebao biti upućen u sjedište Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Bruxellesu.
Podvukao je da se njegova nadležnost odnosi na civilne aspekte Mirovnog sporazuma, ali ono što zna da je prvobitni dokument imao 160 stranica, a sada ima oko 25 stranica. Mišljenja je da sada NATO treba reći što su dobili, ali smatra da oni to neće učiniti nego da će tek potvrditi da su dobili poštu iz BiH.
Inzko je podsjetio da se ove godine obilježava 10. godišnjica od kako je donesena presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” te je pozvao vlasti da to pitanje riješe.
Vrisak.info
