Uoči dvodnevnog zasjedanja Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko upozorio je na moguće ozbiljne posljedice ukoliko dođe do smanjenja ovlasti Ureda visokog predstavnika (OHR) ili vremenskog ograničavanja njegova mandata.
PIC, koji okuplja najutjecajnije međunarodne aktere uključene u provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, sastaje se 3. i 4. lipnja kako bi raspravljao o budućnosti međunarodne supervizije u Bosni i Hercegovini nakon odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U međunarodnim i domaćim političkim krugovima posljednjih se tjedana intenzivno raspravlja o mogućim promjenama u ulozi OHR-a.
Među prijedlozima se spominju vremensko ograničenje mandata visokog predstavnika te smanjenje njegovih bonskih ovlasti, koje mu omogućavaju nametanje odluka i intervencije u slučaju političkih blokada.
Inzko smatra da bi takav potez mogao otvoriti prostor za dodatnu destabilizaciju zemlje.
“Čak i ako se bonske ovlasti rijetko koriste, samo njihovo postojanje ostaje važna garancija protiv osporavanja ustavnog poretka”, upozorio je bivši visoki predstavnik, dodajući kako bi bez učinkovitih instrumenata OHR mogao postati tek promatrač događaja koje je osnovan spriječiti.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog mogućnosti jačanja političkih napetosti i daljnjeg osporavanja državnih institucija.
Prema njegovim riječima, slabljenje međunarodnog nadzora moglo bi dodatno ohrabriti političke aktere koji zagovaraju smanjenje nadležnosti države ili blokiraju rad zajedničkih institucija.
Istodobno, među međunarodnim partnerima ne postoji jedinstven stav o budućnosti OHR-a.
Prema medijskim navodima, Sjedinjene Američke Države podupiru postupno okončanje dugotrajnog međunarodnog protektorata kroz vremensko ograničavanje mandata visokog predstavnika i smanjenje njegovih ovlasti.
Unutar Europske unije, međutim, postoje različita mišljenja, pri čemu dio država članica zagovara nastavak međunarodne supervizije uz određene prilagodbe.
U javnosti se već spominju i mogući kandidati za novog visokog predstavnika. Kao jedan od vodećih kandidata navodi se talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, dok Francuska i Velika Britanija navodno podržavaju francuskog diplomata Renea Trocaza.
Podijeljeni su i stavovi domaćih političkih predstavnika. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto smatra da nastavak nametanja odluka međunarodne zajednice ne doprinosi rješavanju političkih problema, već domaćim političarima pruža izgovor za izostanak dogovora.
S druge strane, srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ističe kako je zatvaranje OHR-a prioritet te da pitanje nasljednika sadašnjeg visokog predstavnika nije od presudne važnosti.
U raspravu se uključila i Islamska zajednica u BiH, upozorivši da bi ograničavanje mandata visokog predstavnika moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju političkoj stabilnosti zemlje.
Iz te institucije smatraju kako međunarodni nadzor treba ostati prisutan sve dok ne budu provedene ključne reforme i postignut širi institucionalni dogovor.
Očekuje se da će zaključci zasjedanja PIC-a imati značajan utjecaj na političku budućnost Bosne i Hercegovine, njezin europski put te odnose između domaćih vlasti i međunarodne zajednice.
Vrisak.info
