Građanima BiH sve je teže podmiriti osnovne životne potrebe. Da cijene samo rastu, potvrđuje i statistika.
Godišnja inflacija u BiH u lipnju je porasla sa svibanjskih 3,7 na 4,6 posto i sada je na najvišoj razini od kolovoza 2023., objavila je Agencija za statistiku BiH.
Na rast inflacije najviše je utjecalo poskupljenje hrane i bezalkoholnih pića za 10,8 posto međugodišnje, što je ubrzanje u odnosu na svibanjskih 9,9 posto.
Cijene u sektoru obrazovanja porasle su za 1,9 posto međugodišnje, kao i usluga u restoranima i hotelima za 7,2 posto, stanovanja i komunalija jedan posto, opreme za kućanstvo 1,1 posto, rekreacije i kulture za 4,9 posto, u svim spomenutim slučajevima bržim tempom nego u svibnju.
sim toga, cijene prijevoza pale su za 4,3 posto međugodišnje, sporije u odnosu na pad od 6,4 posto u svibnju.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini porasle su za 0,3 posto u lipnju, posebno zbog poskupljenja usluga u restoranima i hotelima od 1,6 posto, obrazovanju 1,1 posto, prijevozu 0,8 posto, rekreaciji i kulturi 0,7 posto.
Centralna banka BiH procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za prvih pet mjeseci 2025. godine na 4,18 posto.
Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga procijenjen je na 4,66 posto.
Mjesečne promjene u razini ukupne i procijenjene temeljne i inflacije u sektoru usluga vrlo su ujednačene, što upućuje na to da je rast cijena električne energije i minimalne plaće imao inflatorni učinak, posebno u uslužnim djelatnostima, navodi CB BiH.
Inflacija od 4,6 posto možda zvuči kao broj na papiru, ali za građane BiH to znači manje hrane na stolu, skuplju svakodnevicu i sve tanji novčanik.
Za isti novac mogu kupiti manje nego prije godinu dana. Inflacija od 4,6 posto ne znači samo statistički rast cijena već i konkretno osiromašenje – posebno kada je riječ o hrani i osnovnim životnim namirnicama.
Kupovna moć slabi, a rast plaća ne prati poskupljenja. Dok potrošači stežu remen, trgovci zarađuju na onome što se svakodnevno mora kupiti.
Galopirajući rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, nastavljen je bez razumljivog opravdanja, pa se na prste jedne ruke mogu nabrojiti artikli koji su skuplji, neki od njih i drastično, u odnosu na prošlu godinu. Skuplji su brašno, kruh, ulje, margarin, sir, poljoprivredni proizvodi, a posebno meso i kava.
– Pa u posljednjih mjesec-dva sve je skuplje za oko 10 posto. Sada imamo posjete naših ljudi iz dijaspore, pa se ljudi čudom čude cijenama jer znaju kolika su naša primanja. Ovo će ići dok god vlasti ne urade nešto konkretno jer od njihova zaključavanja cijena nema nekog učinka. Nema zamrzavanja cijena, barem da preživimo ovaj udar, ne pada im na pamet ni promijeniti PDV, pa ni pojačati kontrolu cijena. Ne možemo govoriti o zakonima jer ih u ovoj zemlji nitko ne poštuje, ali krše se osnovna moralna načela. Međutim, vlastima to i ne odgovara jer svako povećanje cijena puni proračune – kazao je nedavno za Avaz Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine.
Svakodnevni pritisak
Inflacija u BiH nije nova pojava, ali posljednjih godina građani sve intenzivnije osjećaju njezin pritisak na svakodnevni život. Cijene osnovnih životnih namirnica, goriva, komunalnih usluga i stanovanja rastu brže nego plaće, a prosječna kućanstva sve teže uspijevaju spojiti kraj s krajem.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija je najviše pogodila sektor hrane i energenata – upravo ono bez čega se ne može. Kruh, mlijeko, meso, ulje, voće i povrće, ali i drva i pelet za grijanje, zabilježili su skokove cijena od 20%, pa čak i više, u samo jednoj godini.
Za mnoge obitelji to znači da se moraju odreći kvalitete ili kvantitete – često i jednog i drugog.
Radnici s minimalnim ili prosječnim primanjima, umirovljenici, nezaposleni i samohrani roditelji posebno su pogođeni. Mnogo ih se okreće dodatnim poslovima, uzgajanju hrane za vlastite potrebe ili odlasku u inozemstvo.
Sve češće čujemo priče o onima koji rade dva ili tri posla, prodaju imovinu ili se oslanjaju na pomoć dijaspore. Socijalni jaz se produbljuje.
Dok manjina i dalje živi komotno, većina građana mora pažljivo planirati svaki trošak. Štednja postaje luksuz, a planiranje budućnosti – teško ostvariv san.
Vrisak.info
