Nakon brojnih nagađanja o mogućim ishodima današnje sjednice Doma naroda, usvojena su dva zakona – Zakon o nadzoru granice i Zakon o zaštiti osobnih podataka, ključni za napredak Bosne i Hercegovine prema sljedećoj prekretnici na europskom putu. Usvajanje ovih zakona važno je jer donosi konkretne koristi građanima BiH.
Današnji rezultati predstavljaju pozitivan znak da je europski put i dalje prioritet oko kojeg su složni različiti politički akteri.
Značajno je i to što je bilo moguće usvojiti ključno zakonodavstvo povezano s EU unatoč političkoj krizi. U brojnim ključnim trenucima europski put BiH bio je odgađan zbog blokada i unutarnjopolitičkih rasprava.
Unatoč oprezu, usuđujemo se nadati da je ovo znak da politički akteri prepoznaju što je u ovom važnom trenutku za zemlju uistinu na kocki te da su spremni prevladati prepreke kako bi se osigurao daljnji napredak.
Već je rečeno, ali vrijedi ponoviti – ako Bosna i Hercegovina ispuni određene ostvarive uvjete, Međuvladina konferencija za otvaranje pristupnih pregovora mogla bi se održati u narednim mjesecima. Još je nekoliko ključnih koraka koje BiH treba poduzeti, uključujući usvajanje Zakona o VSTV-u BiH, Zakona o sudovima te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Pripremni radovi su završeni i konačan rezultat je nadomak ruke. Sada je pitanje političke volje hoće li se posljednji metri do cilja prijeći.
Europski put najbolja je garancija prosperiteta i stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu. Ova zemlja geografski se nalazi u srcu Europe te je kulturno i povijesno europska država. Argumenti da BiH treba svoju budućnost usmjeriti prema drugim kontinentima i vremenskim zonama nemaju utemeljenja.
Bosna i Hercegovina je prvi susjed prosperitetne i demokratske Europske unije od 27 država članica s visokim standardima vladavine prava, borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih prava i ekoloških normi. EU je dosljedan lojalan partner i najveći pružatelj pomoći Bosni i Hercegovini.
Štoviše, proširenje Unije jedan je od njenih prioriteta, a u tijeku su planovi za prijem novih članica u narednim godinama.
Proces pristupanja EU radikalno je poboljšao kvalitetu života građana u zemljama diljem kontinenta, a isto bi značilo i za Bosnu i Hercegovinu. Kao što je bio slučaj sa svim drugim zemljama, otvaranje pristupnih pregovora donijelo bi gospodarski rast, veće investicije i više radnih mjesta.
Investitori bi prepoznali poboljšanu poslovnu klimu i realne izglede da se BiH pridruži bogatom tržištu od 450 milijuna ljudi.
Kako bi se zemlja uskladila s europskim zakonodavstvom, standardi će se poboljšati u raznim sektorima, uključujući funkcioniranje demokratskih institucija, javnu upravu, borbu protiv korupcije, infrastrukturu, kvalitetu zraka i vode, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
Svako kašnjenje na europskom putu znači i kašnjenje u ostvarivanju ovih pogodnosti. Također, izostanak dogovora o Reformskoj agendi Plana rasta uskraćuje Bosni i Hercegovini milijardu eura investicija i propušta prilike za konkretna poboljšanja u kvaliteti života građana.
Jasno je da u zemlji raznolikosti poput BiH proces donošenja odluka mora biti uravnotežen prema interesima različitih političkih aktera. Razumljivo je i da zakoni često zahtijevaju dulje vrijeme za usvajanje nego u nekim drugim zemljama.
Europska unija, sa svojih 27 država članica, također zahtijeva konsenzus među različitim stavovima. No, postoji razlika između vremena potrebnog za razmatranje zakona i namjernog blokiranja europskog puta iz političkih razloga, što se nažalost prečesto događa. Najviše posljedica ovakvih blokada snose obični građani.
Bosna i Hercegovina zemlja je ogromnog potencijala, ali trenutno ne ostvaruje optimalne rezultate u privlačenju investicija te se suočava s jednom od najvećih stopa iseljavanja u svijetu. Napredak na europskom putu predstavlja priliku da se preokrenu negativni trendovi i izgrade pozitivni.
Nadajmo se da usvajanje Zakona o nadzoru granice i Zakona o zaštiti osobnih podataka označava održiv napredak u pravom smjeru.
Vrisak.info
