Posljednja neutemeljena hajka na zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovku samo je kap u moru primjera kako prolaze neistomišljenici u medijskom Sarajevu koje već dugo vremena neodoljivo podsjeća na orvelijansko ministarstvo istine.
Izgleda da je glavni grijeh zastupnice Zovko taj što se usudila na pristojan način suprotstaviti unaprijed zadanim “istinama” koje se prožimaju kroz maliciozne i neutemeljene konstrukte upakirane u formu pitanja, a koje gotovo u potpunosti korespondiraju sa bošnjačkim nacionalističkim mitovima i spinovima.
Nadalje, upravo se na takav način iz tih medijskih centara kontinuirano plasiraju mnogobrojni spinovi kojim se odudara od temeljnih novinarskih načela poput objektivnosti, neutralnosti i istinoljubivosti.
Primjerice, kada je novinar N1 televizije Nikola Vučić indirektno proglasio Županiju Zapadnohercegovačku fašističkom, nitko iz tih pristranih centara u tome nije vidio nikakav problem. Novinaru Vučiću je tada na Twitteru civilizirano ukazano na njegov skandalozni šovinizam, nakon čega su sarajevska ministarstva istine posegnula za laži kako je Vučić žrtva prijetnji, uvreda i govora mržnje.
Naravno, to nikada nije potkrijepljeno apsolutno nijednim dokazom.
Što se tiče udruge BH novinari koja bi trebala biti istinski zaštitnik novinarskih prava i sloboda, žalosti činjenica kako je njeno djelovanje krajnje selektivno i da se zasigurno ne može predstavljati kao zaštitnik svih novinara u BiH.
To pokazuje recentan primjer degutantnih prijetnji smrću novinaru Branimiru Galiću, poput one da će biti “priklan ko fašističko krme”. Mnoge institucije i organizacije su stale u obranu novinara Galića štiteći njegove temeljne slobode i ljudsko dostojanstvo, međutim ne i udruga BH novinari. Drugim riječima, dok se BH novinari bave određivanjem kako bi i što bi netko trebao govoriti u pojedinim emisijama, u potpunosti ostaju nijemi na najbrutalnije prijetnje smrću upućene novinarima.
Sve ovo, uz bezbroj drugih primjera, rezultira time da barem dvije trećine države ne vjeruju ogromnoj većini medija u Sarajevu. Uzrok ovoj činjenici prvenstveno leži u agresivnom, neprijateljski raspoloženom i uskogrudnom ponašanju prema svima onima koji odbiju govoriti glasom većinskoga nacionalizma.
Zbog toga je jedna vrsta tretmana rezervirana za one koje sarajevsko ministarstvo istine označi neprijateljima, a druga za rado viđene goste kojima je dozvoljeno pričati što god požele, pri čemu je to nerijetko protuustavna retorika popraćena različitim vrstama šovinizma, a koja se apsolutno nikada ne problematizira, priopćili su iz Hrvatskog studentskog politološkog foruma.
Vrisak.info
