Sniffit, energetski prah koji se udiše kroz nos i obećava trenutačni “boost” energije i budnosti, postaje novi trend među mladima. Proizvođač ga promovira kao alternativu klasičnim energetskim pićima, ističući da je blaži za želudac. Umjesto ispijanja napitka, korisnici prah udišu kroz nos, a proizvođač ga reklamira kao “praktično rješenje za brzo podizanje energije”.
Iako proizvođač naglašava legalnost i sigurnost, Sniffit izaziva kontroverze. Sličan energetski prah u Francuskoj je zabranjen jer podsjeća na konzumaciju ilegalnih droga te se kritički promatra kao banalizacija uzimanja takvih supstanci, piše Index.hr.
Bijeli prah zabranjen maloljetnima. Koliko je previše?
Energetski prah sadrži kombinaciju stimulansa i dodataka za energiju, uključujući kofein, taurin, vitamine B3 i L-teanin, uz mentol. Dolazi u maloj bočici s deset doza, a cijena jednog pakiranja iznosi 16 eura.
Proizvođač ga promovira kao zamjenu za klasična energetska pića, no za razliku od njih, koja u Hrvatskoj nisu zabranjena maloljetnicima, prodaja Sniffit praha zabranjena je osobama mlađima od 18 godina.
“Ukupna masa jedne doze iznosi približno 100 mg, a količina kofeina po dozi je 50 mg, što je manje od prosječne šalice kave i značajno manje od većine energetskih napitaka. Jedan sniff (uporaba) iznosi jednu mjericu veličine debljeg graška. Po potrebi se može koristiti više puta dnevno. Ne preporučuje se prekoračiti ukupni dnevni unos kofeina od 200 mg iz svih izvora”, rekao nam je proizvođač Marko Šepac iz tvrtke Max Media d.o.o.
Proizvod se intenzivno promovira na društvenim mrežama, gdje se objavljuju videa u kojima prolaznicima na ulici nude da isprobaju prah i podijele svoje dojmove. Dostupan je putem službene internetske stranice te u pojedinim trgovinama.
Jedno pakiranje kupili smo i sami, a prodavačica nam je pritom rekla kako za proizvod vlada sve veći interes među maloljetnicima, zbog čega ga u trgovini drže zaključanog kako ne bi bio lako dostupan.
U sivoj zoni nadzora i odgovornosti
Proizvođač tvrdi da ne postoje znanstveni dokazi o dugoročnim štetnim učincima pri umjerenoj i pravilnoj uporabi aromatskih proizvoda ove vrste. Kako bismo provjerili tu tvrdnju i doznali na koji način kombinacija kofeina, taurina i ostalih sastojaka iz praha može djelovati na organizam.
Kada je riječ o nadzoru proizvoda, HZJZ je uputio na HALMED, koji je naveo da nije riječ o lijeku te da stoga nije u njihovoj ingerenciji, nakon čega smo upit adresirali i na Ministarstvo zdravstva. Cijeli slučaj ostavlja dojam da se proizvod nalazi u svojevrsnoj sivoj zoni kada je riječ o regulatornom nadzoru i jasnoj institucionalnoj odgovornosti.
“Radi se o inovativnoj vrsti proizvoda za koju ni u nacionalnim ni u europskim propisima nisu propisani posebni zahtjevi te se stoga na ovu vrstu proizvoda primjenjuju odredbe propisa o općoj sigurnosti proizvoda. Hrvatska sudjeluje u EU-sustavu brzog uzbunjivanja, mehanizmu kojim se detektiraju proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača.
Ako se proizvod smatra opasnim, Državni inspektorat Hrvatske ga prijavljuje u spomenuti sustav, koji omogućuje brzu razmjenu informacija između država članica EU-a i Europske komisije, što znači da svaki opasan proizvod može biti uklonjen s europskog i hrvatskog tržišta”, odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva.
Francuska ga zabranila. “Problem je što se udiše kroz nos”
Francuska vlada 2024. zabranila je prodaju proizvoda Sniffy, energetskog praha slične namjene i sastava. Procijenjeno je da predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, a inicijativa je došla iz Ministarstva zdravstva. Iako proizvod ne sadrži ilegalne supstance, vlasti su upozorile da udisanje bijelog praha kroz nos banalizira upotrebu droga i može potaknuti rizično ponašanje, osobito među mladima.
Zastupnica u Europskom parlamentu i liječnica Biljana Borzan smatra kako su ovakvi proizvodi izrazito zabrinjavajući jer je riječ o proizvodu koji se namjerno prezentira kao bezazleni lifestyle dodatak, a istodobno načinom korištenja i vizualnim identitetom imitira konzumaciju ilegalnih droga.
“To nije slučajno, to je marketinška strategija koja normalizira rizična ponašanja, osobito među mladima. Poseban problem je što se radi o udisanju stimulativnih tvari kroz nos, što predstavlja potpuno drukčiji i potencijalno opasniji put unosa u organizam nego kod pića. Djeca i mladi pritom su najranjivija skupina jer su upravo oni glavna meta takvog marketinga.
Francuska je postupila odgovorno i preventivno, upravo onako kako bi trebale reagirati države kada se pojavi proizvod s ozbiljnim rizicima i bez jasnog regulatornog okvira. Kada postoji sumnja da proizvod može ugroziti zdravlje, posebno zdravlje mladih, tada načelo predostrožnosti mora imati prednost nad interesima tržišta”, smatra Borzan.
“Treba razmotriti privremenu zabranu”
Riječ je, kako ističe, o vrlo očitoj regulatornoj sivoj zoni. Ovakvi proizvodi nisu jasno definirani kao lijekovi, dodaci prehrani, hrana ili medicinski proizvodi, ali se svejedno, dodaje Borzan, oglašavaju s jasnim tvrdnjama o učincima na energiju, fokus i budnost. Upravo tu prazninu proizvođači svjesno koriste kako bi izbjegli strože propise koji bi inače vrijedili.
Na pitanje što bi hrvatska vlada trebala učiniti, Borzan odgovara da treba reagirati proaktivno, a ne čekati da se dogode ozbiljni zdravstveni incidenti.
“Smatram da bi Hrvatska trebala razmotriti privremenu zabranu ili barem vrlo stroga ograničenja dok se ne dobije jasna stručna procjena sigurnosti od nacionalnih agencija ili od Europske agencije za sigurnost hrane. Prvi korak su jasna javna upozorenja i stručna procjena proizvoda.
Drugi korak je hitno ograničavanje marketinga, osobito onog koji cilja mlade. Zadnji i najbitniji korak je da, ako postoji i najmanja sumnja u sigurnost, mora biti zabrana prodaje, barem dok se ne dokaže da proizvod ne predstavlja rizik.”
Sniffit i slični energetski praškovi koji se udišu kroz nos predstavljaju novi izazov za zdravlje mladih i za regulatorne institucije. Popularni su među mladima i lako dostupni preko interneta i društvenih mreža, a način promocije i konzumacije može banalizirati rizična ponašanja.
Iako proizvođači ističu legalnost i sigurnost, nedostaju dugoročna istraživanja o njihovim učincima. Situacija pokazuje da ovakvi proizvodi često djeluju u sivoj zoni zakona, što zahtijeva procjenu, jasna upozorenja i moguća ograničenja prodaje kako bi se zaštitila djeca i mladi.
Vrisak.info
