Osmi saziv Predsjedništva BiH prisegnuo je jučer u sastavu: Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović, koja će biti prva predsjedateljica državnog vrha, uz primjetnu izočnost predstavnika Hrvatske i Hrvata iz BiH, ali i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta te uz primjerene govore srpskog i bošnjačkog člana državnog vrha, što bi moglo govoriti o svojevrsnom zaokretu u odnosima.
Cvijanović je prva žena koja je ušla u tročlano Predsjedništvo BiH otkako je ono uspostavljeno Daytonskim sporazumom. Uz nju su, kao članovi državnog vrha u iduće četiri godine, na svečanoj sjednici prisegnuli Denis Bećirović iz reda Bošnjaka te Željko Komšić koji je izabran kao kandidat iz reda Hrvata.
Komšić je političar s do sada najduljim stažom u Predsjedništvu BiH jer mu je ovo već četvrti mandat koji je osvojio zahvaljujući činjenici da su za njega glasovali pretežito Bošnjaci, pa mu legitimitet osporavaju sve političke stranke s hrvatskim predznakom. To stajalište dijeli i hrvatski državni vrh, zbog čega je hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić otklonio poziv za sudjelovanje na svečanoj inauguraciji na koju su bili pozvani svi članovi diplomatskog zbora. Tamo nije bio ni jedan politički predstavnik hrvatskih stranaka, ali ni crkvenog vrha te društvenoga života. A sve u znak prosvjeda zbog ponovnog nametanja Komšića za člana državnog vrha. Istodobno, njemačkog političara na čelu međunarodne zajednice u BiH su zaobišli zbog, očito, stava Ž. Cvijanović i Komšića.
Iako se često zna podcijeniti uloga Predsjedništva BiH, koliko može biti destruktivna ta politika, najbolje se vidjelo prigodom nedavne rasprave pred Vijećem sigurnosti BiH, kada je ta govornica teško zloporabljena kako bi se promovirala stajališta tek jednoga člana Predsjedništva BiH. Primitivne osude visokog predstavnika i Republike Hrvatske bile su rezultat jednostranog neusuglašenog dokumenta koji su napisali članovi Komšićeva ureda.
I dok je Komšićev istup na jučerašnjoj inauguraciji slutio na nastavak takve svađalačke politike s porukom kako ga EU ne zanima, nego integracije u NATO savez, što, nažalost, nije realno, daleko pomirljivije izjave davali su Cvijanović i Bećirović.
Cvijanović je poručila u istupu kako se zajednički jezik može ostvariti u jačanju regionalne suradnje i nastavku europskog puta na postojećim ustavnim temeljima. Bećirović je također kao svoje prioritete naveo potrebu osiguranja članstva u euroatlantskim integracijama, uz očuvanje vrijednosti demokratskog društva na antifašističkim temeljima. “Dobronamjernima u regiji” poručio je da u BiH mogu imati iskrenog prijatelja te je pozvao susjedne države na što bližu suradnju.
Vrisak.info
