Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, nedavno je za Glas Slavonije izjavio kako postoje indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunajavaju potrebne kriterije.
Glas je za provjeru tih informacija kontaktirao Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a iz Agencije su im tu informaciju potvrdili.
Problem priznavanja diploma
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje su pojasnili da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona oо potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
“Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa”, poručili su iz Agencije.
Potrebno ispuniti nekoliko kriterija
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.
Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi, piše Glas.
Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju.
Sveučilište u Mostaru prošlo međunarodni postupak reakreditacije
Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
“U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji”, pojašnjavaju iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
“U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete”, odgovorili su iz Agencije.
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, piše Glas.
Jeftiniji troškovi studiranja u BiH
Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
“Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu”, izjavila je studentica Marina iz Županje, na granici s Orašjem.
Poručila je i kako Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.
Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
