Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske Davor Božinović, kazao je danas kako imajući u vidu situaciju u Hrvatskoj i situaciju u europskom okruženju, nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su na snazi. Dodao da će mjere trajati do 31. siječnja.
– Radi se o tri odluke – odluka o nužnim epidemiološkim mjerama koja se uglavnom odnosi na ograničenju okupljanja, zatim je tu odluka o radu trgovina i odluka o javnom prijevozu, rekao je Davor Božinović.
– Još uvijek ne možemo podvući crtu iza eventualnih posljedica povećanih okupljanja tijekom blagdana, ali i posebno vezano za situaciju sa potresom. Morali smo uzeti u obzir činjenicu za onaj dio koji smo dogovorili sa sindikatima, HUP-om i slično, a vezano je za poticaj da radnici koriste godišnji odmor. Od ponedjeljka očekujemo povratak na radna mjesta, to će povećati mobilnost, te je to jedan od faktora za širenje zaraze, poručio je.
Dodao je da će se u sljedećem razdoblju razgovarati o nastavku školske godine.
Capak je rekao da se razgovaralo o situacijama u kojima bi se neke od mjera popuštale, ali se situacija strahovito brzo mijenja te smo imali nekoliko nepredviđenih situacija.
– Prije svega mislim na potres i pojavu novih virulentnijih sojeva, jako je teško držati se semafora. Ali treba reći da smo mi još uvijek iznad toga što smo odredili da bi razgovarali o tome što ćemo ukinuti a to je da 14 dana traje incidencija niža od 300, to bi trebao biti okidač za ukidanje nekih od ovih mjera, to nismo još dosegnuli, naglasio je.
Rekao je kako je zelena situacija negdje ispod 50 incidencija, a većina europskih zemalja je daleko od toga pa i Hrvatska.
– A to je smjernica ECDC-a. Njemačka je jučer zadržala svoje mjere, Slovenija ima strože mjere nego mi ima ogromne brojke, Češka strahovito raste, mnoge zemlje imaju velikih problema s brojkama. ne smijemo zaboraviti da smo imali prije tri tjedna vrlo tešku situaciju s bolnicama, s premještanjem respiratora i takvu situaciju moramo spriječiti da nam se ubuduće dogodi, dodao je.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić istaknula je da se mora paziti na bolničke kapacitete koji tek sad malo olakšavaju.
– Tu su i mutanti iz Ujedinjenog kraljevstva i Južne Afrike, i vjerojatno ovaj veliki porast u Velikoj Britaniji je vjerojatno zbog toga, mutanti su gotovo 70 posto virulentniji. Jučer su razne zemlje rekle da se preporučuje praćenje i sekvenciranje različitih uzoraka da vidimo što se događa u različitim zemljama. Ako se sjećate ti prvi mutanti su dosta detektirani u Irskoj, ali tad se nije znalo, rekla je.
Poručila je da zasad mutanti ne uzrokuju tešku klinički sliku, ali su veći brojevi i veća je mogućnost ako se brže širi te da će pogoditi više ljudi s komorbiditetima pa i to može rezultirati visokom smrtnošću. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. Krunoslav Capak naglasio je da je Vlada usvojila plan cijepljenja.
– Ako se dogodi da ćemo imati dovoljno cjepiva, a to se može dogoditi, razgovarati ćemo i modificirati prioritete. Mi smo plan već modificirali zbog potresa, i veće količine šaljemo u Sisačko-moslavačku županiju, rekao je Capak.
Istaknuo je da će prva tranša Moderninog cjepiva koja će stići u Hrvatsku sljedeći tjedan biti kompletno upućena u Sisačko-moslavačku županiju.
– O tome smo već razgovarali i s premijerom, rekao je.
Capak je kazao da su tamo upućene i velike količine brzih antigenskih testova. Otkrio je i da će, ako cjepivo bude odobreno, od AstraZenece stići 1,7 milijuna doza cjepiva. Beroš je rekao da su svjesni problema infektivnog medicinskog otpada koji se pohranjuje pored bolnice. Naglasio je da zdravstvene ustanove produciraju povećane količine zdravstvenog otpada.
– Kada je riječ o KB-u Dubrava, to je oko tri tone dnevno, odnosno oko sto tona mjesečno. Potpuno je jasno da moramo sudjelovati u rješavanju problema obrade otpada, iako je to u domeni ministarstva gospodarstva, naglasio je Beroš.
Poručio je kako su pomoć u zbrinjavaju medicinskog otpada tražili i od drugih zemalja. – Imamo dvije opcije. Ili ćemo naći neki drugi lokalitet za zbrinjavanje otpada, ali to nije rješenje. Ili spaljivanje otpada. Nažalost, spalionice opasnog otpada u Hrvatskoj nema, pa moramo tražiti alternativne načine, rekao je Beroš.
Vrisak.info
