Iako su u izjavama za javnost ostali tajnoviti, doznaje se kako se ponajprije razmišlja se obnovi obrazovno-odgojnog objekta, bilo da se radi o školi, vrtiću ili pak nekom drugom zajedničkom društvenom objektu, piše Večernji list BiH.
Sada je ipak prva opcija školski objekt, kako se doznaje od sudionika razgovora koji su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te županijski premijeri i čelni ljudi više općina i gradova u BiH imali s državnim tajnicima RH Zvonkom Milasom i Nikolom Mažarom. Naime, ni jedna od pet petrinjskih osnovnih škola te jedna srednja trenutačno nisu uporabljive. Zgrade srednje škole i 1. osnovne vjerojatno će morati biti srušene.
Jedan narod
“Razgovaralo se o inicijativama da svaka općina obnovi po jednu kuću, ali prije svega želimo da se dadne trajni pečat ovoj pomoći”, rekao je Večernjakov sugovornik. To bi simbolički, ali i stvarno ostalo kao trajni spomenik povezanosti jednoga naroda koji živi s dviju strana granice. No, što će se u konačnici izgraditi novcem Hrvata iz BiH, ovisit će i o dogovora hrvatskih dužnosnika iz BiH i Zagreba kada će se zapravo znati što je prioritetno napraviti. “Želimo pružiti pomoć Hrvata iz BiH području koje je zadesio užasni potres kako bismo pokazali zajedništvo bez obzira na to gdje živimo. Hrvatski narod iz BiH želi financirati jedan zajednički projekt na tome području. To će vjerojatno biti jedna državna institucija, oko čega ćemo se usuglasiti s Vladom RH”, rekao je Čović. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas izrazio je zahvalnost na solidarnosti Hrvata u BiH ističući kako se radi o jednome narodu. “Hrvati BiH i Republike Hrvatske pokazali su zajedništvo jednako kao što je to bilo prije 30 godina u Domovinskome ratu. Iznimno raduje što načelnici i gradonačelnici organiziraju pomoć za ljude na potresom pogođenim područjima, što je ta pomoć kvalitetna i koordinirana”, kazao je.
Milas je dodao kako će kruna pomoći Hrvata iz BiH biti obnova jedne institucije.
“Ta institucija će ostati kao trajni simbol povezanosti Hrvata u BiH i Republici Hrvatskoj. Vjerujemo da ćemo na taj način i unaprijediti sve ono što nas povezuje – prošlost, sadašnjost i budućnost. Jedni bez drugih ne možemo niti trebamo biti”, istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Državni tajnik Mažar, koji je i član Vladina Stožera za saniranje šteta od potresa na području Banovine, rekao je kako ga je posebno oduševilo to što je već prvoga dana nakon razornog potresa vidio veliki broj registracija iz BiH i ljudi su se odmah odazvali te s građanima RH uključili u humanitarnu akciju pomoći.
“Time se pokazalo da hrvatsko srce ne poznaje granicu”, rekao je. Dodao je kako su veliki broj kontejnera i kamp-prikolica u kojima trenutačno žive ljudi s potresom pogođenog područja donirale tvrtke iz BiH. Po njegovim riječima, očekuje se da se većinski hrvatske općine i županije u BiH uključe i u obnovu i izgradnju obiteljskih kuća.
Crkva među prvima
Uz brojne Hrvate iz BiH, privatne poduzetnike, među prvima se u akciju pomoći uključila Katolička crkva u BiH. Vjernici Vrhbosanske nadbiskupije tijekom nedjeljnih misa 3. siječnja prikupili su 180.000 eura pomoći za područja stradala potresom u Petrinji, Glini i Sisku. Kako je izvijestio portal Nedjelja, iznos će u cijelosti biti uplaćen Sisačkoj biskupiji. “Izraz je to solidarnosti vjernika teritorijalno najveće upravne jedinice Katoličke crkve u Bosni i Hercegovine s narodom Sisačke biskupije”, navodi se. Bh. biskupi odredili su u cijeloj zemlji da se 3. siječnja prikupljaju milodari za potporu u potresu nastradalog područja Banovine. Nije poznat točan iznos prikupljen iz drugih biskupija.
Vrisak.info
