Iako je u petak trebala biti održana izvanredna sjednica Vijeća ministara BiH, 58. po redu, sa samo jednom točkom dnevnog reda oko pristupanja BiH regionalnoj inicijativi “mini Schengena”, to se ipak na kraju nije dogodilo. Kako se doznaje, ova sjednica trebala je biti telefonska i na njoj se trebala razmatrati informacija o analizi interesa i koristi za Bosnu i Hercegovinu u slučaju pristupanja inicijativi “Mali Schengen”, piše Večernji list BiH.
Predlagač ove informacije je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u pozadini je veliki broj političkih, ekonomskih, pa i društvenih nepoznanica.
Bez analize
Kako se doznaje, osim srpskih ministara koji u ovome smislu slijede Republiku Srbiju, drugi članovi nisu pokazali previše simpatija prema dokumentu koji u suštini znači orijentiranje BiH u novu zajednicu u kojoj će Srbija dominirati. Jednako kao što je to bilo i prošle godine kada su bosanskohercegovačke vlasti zatražile temeljitu analizu takvog integriranja, ništa se nije dogodilo ni do sredine srpnja. Naime, prema zaključku Predsjedništva BiH iz rujna 2020. godine, prije održavanja poznatog summita u Sofiji, kada je također bio ogroman pritisak da BiH napravi iskorak prema “mini Schengenu”, koji predstavlja jednu vrstu čekaonice za Europsku uniji, donesen je zaključak te je zaduženo Vijeće ministara uraditi cjelovitu analizu. To podrazumijeva da se napravi procjena učinaka propisa kako se to radi upravo u procesima pridruživanja Europskoj uniji. To zapravo podrazumijeva i SWOT analizu koja bi pokazala slabosti i prijetnje od toga procesa, jednako kao i prednosti, odnosno snagu.
Ova odluka, koju je trebalo razmatrati Vijeće ministara, trebala je dati odgovor o stavu BiH uoči novog summita “mini Schengena” koji je najavljen za kraj srpnja 2021. godine. Na tome skupu tri premijera – Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije najavljuju promjenu imena inicijative. To je na Forumu u Dubrovniku potvrdio i državni tajnik MVP-a Srbije, pri čemu se neprestano “ponavlja poziv” ostalima, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. No, u obje ove zemlje postoje značajni otpori, politički, ali i ekonomski. Zbog toga se posljednjih dana snažno reklamira ova integracija, no za sada se prijetnje puno zlogukije čine nego izravne koristi. Posebice glede krajnje neizvjesnog europskog integracijskog procesa.
Pri tome se Bosnu i Hercegovinu nastoji privoljeti i time da se ponudi da sjedište te, neki je zovu “mini Jugoslavija”, nalazi u Sarajevu. Zbog jako puno nepoznanica, predstavnici u vlasti u BiH iz reda Bošnjaka i Hrvata prije donošenja bilo kakve odluke žele imati sve dostupne informacije i analize, čime bi ovaj projekt trebao rezultirati. Sama inicijativa je nepoznanica i nitko nikada vidio nije što podrazumijeva, a za pretpostaviti je da je nepoznanica upravo zbog toga kako bi se s vremenom mogla nadograđivati. To u suštini znači da bi se od zone slobodnog kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga, ubuduće radila nadogradnja u pravu carinske unije.
EU glavni partner
S obzirom na slabosti i veličinu bosanskohercegovačkog gospodarstva, jasno je da bi u ovome smislu Srbija dobila prigodu biti dominantna. Uz brojna ekonomska, životna pitanja koja su nejasna, krajnje je nejasno koji će novi prioriteti iz inicijative o “malom Schengenu” ubrzati proces euroatlantskih integracija BiH jer prioritetne aktivnosti nemaju nikakvu dodatnu vrijednost za taj put BiH. Naprotiv, provođenje deklaracije iz ovoga procesa podrazumijeva niz izmjena postojećih propisa i međunarodnih obveza, kao što je oblast zdravstva, osiguranja, obrazovanja… Ako se stvari promatraju iz ekonomskoga rezona, s obzirom na činjenicu da BiH ostvaruje oko 70% ukupne razmjene s EU, a manje od 15% sa zemljama CEFTA-e, u kojoj je uvoz iz Srbije blizu 90%, onda postaje još jasnije što će se dogoditi u slučaju “integriranja” u “mini Schengen”.
Vrisak.info
