Na pripremama za izradu novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) pristupit će se po usvajanju plana konsolidacije HRT-a, što se očekuje tijekom veljače, potvrdili su Hini iz Ministarstva kulture i medija. U ministarstvu pritom ističu i ciljeve koji se očekuju provedbom plana konsolidacije HRT-a, a oni se mogu podijeliti na tehnološke, među kojima se izdvaja i razvoj nove medijske platforme, te programske u kojima se navodi postavljanje i držanje profesionalnih standarda.
“HRT treba poticati na primjenu i razvoj novih tehnologija, razvoj nove medijske platforme, a kako bi bio relevantan za sve generacije i držao priključak u digitalnom okruženju”, ističu u ministarstvu.
Stoga HRT, dodaju, mora postavljati i držati profesionalne i uredničke standarde, težiti izvrsnosti i originalnosti u svakom programu koji proizvodi i naručuje te biti partner najvećim talentima kojima će omogućiti da se izraze putem njegovih brojnih platformi.
Planiran odlazak preko 800 zaposlenih
“Kako bi se postigao cilj te u današnjem vremenu u kojem se informacije dobivaju putem društvenih mreža potrebno je osigurati uvjete za promjene te konsolidaciju rada i poslovanja HRT-a u svim segmentima”, kažu u ministarstvu.
Uoči usvajanja plana konsolidacije poslovanja i rada HRT-a, Ministarstvo kulture i medija osvrnulo se i na i “Novi smjer”, strateški dokument uprave HRT-a predstavljen lani u ožujku kojim se, između ostaloga, navodi da će tijekom 2025. i 2026. “biti nužno smanjivanje broja zaposlenih za 30 posto”.
Drugim riječima, uprava HRT-a najavila je odlazak više od 800 od oko 2700 trenutačno zaposlenih i to u dokumentu koji je, kako se u uvodu navodi , “prvi korak u suradnji s Vladom, publikom, širom javnosti, osobljem, kreativnim sektorom i ostalim dionicima”.
Stoga, upitani jesu li s vodstvom HRT-a usuglasili postupanje po strateškom dokumentu “Novi smjer” te razmatra li se otpuštanje zaposlenika HRT-a i koliko njih ukupno s otpremninama za koje je vlada iz državnog proračuna osigurala 28 milijuna eura, iz Ministarstva kulture i medija odgovaraju da je vodstvo HRT-a samostalno izradilo i usvojilo spomenuti strateški dokument, prenosi Index.hr.
“Vezujući se na prethodni odgovor i činjenicu da bi se uspješnost pružanja javne usluge trebala mjeriti prema uspješnom ugrađivanju vrijednosti u javne programske usluge kao što su univerzalnosti, neovisnosti, izvrsnosti, inovativnosti, raznolikosti te posebice odgovornosti prema javnosti i pitanje utvrđivanja broja potrebnih zaposlenika sigurno je jedno od krucijalnih pitanja koje se mora razmotriti”.
Ministarstvo: Neupitno je da HRT ima osigurano stabilno financiranje
“Neupitno je da će se prilikom izrade zakona proći svi elementi, uključujući i način osiguravanja sredstava za rad HRT-a kao i programske obveze HRT-a, a kako bi se prema potrebama utvrdile i promjene u ovim dijelovima poslovanja”, kažu u ministarstvu.
Upitani, pak, da li se u “žurnu” izmjenu Zakona o HRT-u kreće možda i zbog tumačenja odredbe Europskog akta o slobodi medija prema kojima se državama članicama EU nalaže da na nacionalnoj razini osiguraju stabilno financiranje i neovisan izbor upravljačkih tijela javnih medijskih servisa i to već do kolovoza 2025. iz Ministarstva kulture i medija odgovaraju.
“Neupitno je da HRT ima osigurano stabilno financiranje ne samo putem pristojbe već i temeljem osiguranja sredstava iz državnog proračuna RH koja su osigurana za nesmetanu proizvodnju i emitiranje programa od javnog interesa, rada ansambala te zaštitu arhivske građe”.
Što se pak tiče načina izbora upravljačkih tijela, dodaju, pitanje je što podrazumijeva neovisan izbor. Europski akt o slobodi medija propisuje da se čelne osobe uprave ili članova upravnog odbora javnih pružatelja medijskih usluga imenuje na temelju transparentnih, otvorenih, djelotvornih i nediskriminirajućih postupaka te na transparentnim, objektivnim, nediskriminirajućim i proporcionalnim kriterijima koji su unaprijed utvrđeni na nacionalnoj razini.
“Ako pak pogledate Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji i u njemu su propisani uvjeti koje moraju zadovoljiti čelne osobe te način izbora”, poručuju iz ministarstva. Zaključuju da ono što trenutno rade jest pregled europske prakse, a kako bi utvrdili kakav je sustav u drugim državama, osobito onima u kojima je povjerenje u javne radiotelevizijske servise na visokoj razini.
Vrisak.info
