Već duže vrijeme svjedočimo velikoj krizi vlasti u Bosni i Hercegovini, a situacija se dodatno pogoršala nakon drugostupanjske presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Analitičari smatraju kako bi politička jesen mogla biti vrlo teška i da će se teško pronaći racionalno rješenje za izlaz iz ove krize.
Poruke vladajućih političkih dužnosnika unutar Republike Srpske su proteklih dana na istom tragu, dok iz oporbe znaju dolaziti oprečne poruke. Ipak, prevladava glas kako je cijela kriza umjetno izazvana.
“Proći ćemo sigurno i kroz ovu krizu koja je umjetno izazvana od strane pojedinca stranca koji nije imao pravo po Daytonskom sporazumu da nameće bilo kakve zakone i da ih mijenja te da donosi bilo kakva rješenja, a u konačnici nije imao pravo sankcionirati određene političke stranke i da uklanja pojedince. To su stvari koje su nedopustive u normlanom demokratskom društvu, ali očito da BiH ovdje živeći svoj život protektorata, a da pritome nije zaštićena na bilo koji način loše i prijelomne točke”, kazala je Željka Cvijanović.
Ono što predstavlja problem za cijelu Bosnu i Hercegovinu su duboko zacementirane pozicije od kojih nitko ne želi odstupiti. Posebno unutar stranaka sa sjedištem u Sarajevu vodi borba tko će više ili manje ustupiti Čoviću i Dodiku, smatra novinar Dejan Šajinović.
“Mislim da je situacija predaleko otišla, više se nitko ne može povući da politički ostane i preživi. Ne može ni Dodik sam od sebe povući se da politički preživi, ne može se Trojka sama od sebe povući da politički preživi, a ne može ni HDZ. Svi su zapečaćeni i zakovani u svojim pozicijama. Zato kažem, samo netko sa strane tko nema dovoljno autoriteta, volje, mogućnosti i resursa može otkočiti ovu situciju”, rekao je.
Ipak, stručnjak za informacijske znanosti Robert Kolobara smatra kako su u izazivanje krize upletene i strane službe, gdje se posebno izdvaja odnos Velike Britanije. Navodi kako je na djelu pokušaj uklanjana Milorada Dodika s političke scene te da je moguć i sličan scenarij stavaranja političkih podjela unutar hrvatskog političkog korupsa.
“Suverenost, odnosno konstitutivnost srpskog naroda u BiH, zadnja je granica obrane hrvatske konstitutivnosti. Vrlo je važno naglasiti da se građanska država više ne zove građanska, sada je nazivaju funkcionalnom državom. Kada god to čujete u medijima da se to radi funkcionalnosti države, znajte da je to u biti građanska država. A ona je posljednja prečka na ljestvama koja vode do teokratske, odnosno vjerske države.”
Globalna politička kretanja utječu i na odnose prema Bosni i Hercegovini. Unutarnje udaljene pozicije odbacuju mogućnost dogovora, a svako međunarodno djelovanje u BiH može biti protumačeno subjektivno što dugoročno može pretvoriti BiH iz političkog u sigurnosni problem.
“Kada postanete sigurnosni problem onda se i prizma kroz koju Vas gledaju promijeni. Taj pritisak i na neki način podrška međunarodne zajednice potezima koji su bili provedeni od strane institucija BiH. Upravo ide u smjeru da se BiH smiri kao sigurnosni problem. Ako međunarodna zajednica bude odlučna da podržava institucije BiH kako je to činila ranije iz svojih interesa, onda se može očekivati i neko smirivanje situacije u nekom skorijem vremenu”, smatra Šajinović.
“Nažalost, bojim se da nas čeka vrlo ružan scenarij za Bosnu i Hercegovinu i vrlo ružna buduća vremena. Ne možete prisiljavati ljubav, ne pjevaju ni ptice pod prinudom. Ovdje se nameće određena politička realnost koja ugrožava daytonsku arhitekturu Bosne i Hercegovine. Nju je srušila međunarodna zajednica i to pod krinkom funkcionalne države”, zaključuje Kolobara.
Bez obzira na različite političke pozicije u BiH te na različite interese izvana, ključno je zadržati mir i stabilnost.
Stoga, ostaje nam nada da će politička jesen ipak donijeti kakve-takve konstruktivne razgovore, a onda na novim izborima iduće godine novo preslagivanje karti i uspostavljanje partnerstava.
Vrisak.info
