Danas je prosječna starost stanovništva u BiH oko 42 godine, dok je, usporedbe radi, početkom devedesetih bila oko 30 godina.
Još su poraznije procjene kako će u iduća dva i pol desetljeća prosječna starost stanovništva u BiH iznositi gotovo 50 godina.
S 22,9 posto stanovništva starijeg od 65 godina Bosna i Hercegovina našla se na sredini ljestvice zemalja svijeta koje ubrzano stare.
Preciznije, navedeni postotak BiH je plasirao na 18. mjesto, odmah iza Srbije i Hrvatske, koje su također visoko na ovoj ljestvici, odnosno Srbija na 17., a Hrvatska na 14. mjestu.
Kako stoje zemlje EU-a i regije
Kada je riječ o zemljama regije, na listi se našla još i Slovenija, koja je na 23. mjestu. Na prvom mjestu je Monako s 36,8 posto stanovništva koje je proslavilo 65. rođendan, a odmah iza Japan s udjelom od 30 posto starijeg stanovništva. Na trećem je mjestu Martinik, u kojem živi 26,5 posto stanovništva starijeg od 65 godina, dok se na četvrtom mjestu našao Portoriko s 25,3 posto, a na petom Italija, u kojoj je 25,1 posto stanovništva rođeno prije 1960. godine.
Riječ je o najnovijem prikazu koji je objavio Visual Capitalist, zasnovanom na podacima izvješća World Population Prospects za 2025. godinu koje su proveli Ujedinjeni narodi, što je Bosnu i Hercegovinu svrstalo među 36 zemalja svijeta s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina.
Na zadnjem mjestu navedene liste nalazi se Litva, u kojoj je udio stanovništva starijeg od 65 godina 20,7 posto, a ispred nje su Poljska s 20,8 posto te Nizozemska s 20,9 posto stanovništva navedene kategorije. Na dnu liste još su Švedska, Belgija, Austrija i Danska.
Njemačka visoko na ljestvici
Njemačka, koja je od 2013. godine glavno odredište za iseljenike iz BiH, a u koju se samo tijekom 2023. godine iz naše zemlje doselilo više od 30.000 stanovnika, uglavnom u dobi od 25 do 40 godina, nalazi se na 12. mjestu spomenute liste.
Postotak od 22,9 posto ne zvuči toliko alarmantno dok se ne pretvori u apsolutne brojke koje pokazuju kako je čak 718.000 osoba koje trenutačno žive u BiH starije od 65 godina, što predstavlja ozbiljan problem za gospodarstvo ove države, zdravstveni i mirovinski sustav te ukupnu budućnost zemlje.
Posebno zabrinjava trend rađanja manjeg broja djece te činjenica da je broj umrlih već godinama veći od broja novorođenih.
Ubrzano starenje i manjak radne snage
Na problem koji sa sobom nosi sve starije stanovništvo i iseljavanje mladih poslodavci upozoravaju već godinama.
Već sada, kada je postotak starijeg stanovništva 22,9 posto, poslodavci se suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage te potrebom uvoza radnika iz inozemstva. U budućnosti će ovaj problem postajati sve izraženiji, s negativnim posljedicama na investicije, inovacije i ukupan gospodarski rast.
Mlađe generacije pokreću potrošnju i tehnološki napredak, dok starije stanovništvo ima drukčije potrebe, manju sklonost riziku i sporije se prilagođava novim tehnologijama.
Omjer radnika i umirovljenika sve nepovoljniji
Omjer između radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji, a u posljednje tri godine u FBiH bilježi se kontinuiran rast broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenika.
U 2022. godini zabilježen je rast broja zaposlenih u visini od 0,94 posto, dok je u isto vrijeme broj umirovljenika rastao za 1,08 posto.
Godinu poslije broj zaposlenih bio je veći za 1,14 posto, a umirovljenika za 2,42 posto. Prošle godine trend je nastavljen te je u FBiH zabilježen rast broja zaposlenika za 1,36 posto, dok je u isto vrijeme ovaj bh. entitet dobio 2,08 posto više umirovljenika.
Posljednjih godina na svakog novog zaposlenog u FBiH dolaze i dva nova umirovljenika, što je dugoročno neodrživo te zahtijeva mirovinsku reformu.
Potrebne hitne demografske mjere
Navedeno upućuje na hitnost donošenja snažnih demografskih mjera i pronatalitetne politike koja će povećati broj obitelji s djecom, osigurati povratak mladih iz inozemstva i tako spriječiti potpuni kolaps društva.
Vrisak.info
