Izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine ponovno su u fokus javnosti stavile stanje u državnim policijskim agencijama i njihovu kadrovsku popunjenost.
Podaci koji su pritom objavljeni ukazuju na ozbiljan manjak policijskih službenika, dodatno pogoršan ranijim umirovljenjima.
Unatoč tome što su na Policijskoj akademiji Vraca udvostručeni kapaciteti obuke i školovanja, policijske strukture i dalje se suočavaju s kroničnim nedostatkom kadra. Kao ključni razlozi navode se spor proces činovanja, beneficirani radni staž te raniji odlazak u mirovinu.
Prema podacima Federalne uprave policije, trenutačna popunjenost iznosi 610 radnih mjesta. Tijekom 2025. godine u mirovinu su otišla 44 policijska službenika, dok se tijekom 2026. očekuje odlazak njih 117.
Slična situacija zabilježena je i u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Srpske. Tijekom 2025. godine primljeno je 377 pripravnika u statusu policijskih službenika i činu mlađeg policajca, dok je u stalni radni odnos primljeno 68 službenika.
Istodobno, iz MUP-a RS-a navode kako je tijekom 2025. radni odnos zbog umirovljenja prestao za ukupno 267 policijskih službenika, dok se za 2026. godinu planira odlazak još 174 službenika.
Kantonalni MUP-ovi pod pritiskom
Na kantonalnoj razini stanje je slično. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji u tijeku je prijam dodatnih 200 policijskih službenika, no čak i nakon toga manjak će iznositi 16 posto.
Načelnik MUP-a HNŽ-a Jerko Livaja upozorava da će se stanje dodatno pogoršati zbog očekivanog odlaska 80 službenika u mirovinu do kraja 2025. godine, te još 50 do kraja siječnja, što bi dovelo do manjka od čak 37,36 posto policijskih službenika, piše Federalna.
Olakšanje u Tuzli i Zenici
Pozitivniji primjeri dolaze iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, gdje su zaposlene nove generacije policajaca.
U Zeničko-dobojskom kantonu zaposleno je 98 novih policijskih službenika, dok je ranije primljeno još 118 mlađih inspektora, što se ocjenjuje značajnim rasterećenjem sustava.
U Tuzlanskom kantonu manjak kadra djelomično je nadomješten dodatnim materijalno-tehničkim opremanjem policije, iako je priznato kako nedostatak ljudstva i dalje postoji.
Posavina i dalje s ozbiljnim minusom
U Posavskom kantonu dodatna opremanja su u drugom planu, dok negativna statistika kadrovskog manjka i dalje traje. Prema važećem ustrojstvu, Uprava policije trebala bi raspolagati s 200 službenika, no trenutačno ih je aktivno 147.
Dodatni problem predstavlja činjenica da će početkom siječnja u mirovinu otići još 14 policijskih službenika.
Sarajevo kao primjer dobre prakse
Primjer sustavnog pristupa bilježi MUP Kantona Sarajevo, gdje je još 2023. godine izrađen strateški plan zapošljavanja, uz ubrzavanje internog procesa činovanja.
Od 2023. do danas putem javnih natječaja zaposlen je 461 novi policijski službenik, dok je u tijeku procedura za dodatnih 159 kandidata. Ove godine u mirovinu odlazi oko pet posto službenika, a iduće godine taj će udio iznositi između pet i šest posto.
Državne agencije pred ozbiljnim izazovima
Posebno zabrinjava stanje u državnim policijskim agencijama. Popunjenost Granične policije Bosne i Hercegovine iznosi svega 54 posto, dok ove godine u mirovinu odlazi gotovo 300 službenika. Ukupan manjak procjenjuje se na više od tisuću policajaca.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela zaposleno je oko 800 službenika, iako je sistematizacijom predviđeno 1.200. Tijekom prošle godine u mirovinu je otišlo 60 službenika, a ove godine očekuje se umirovljenje njih 150.
U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu tijekom 2025. radni odnos je prestao za 33 policijska službenika. Trenutačno je zaposleno 720 osoba, od čega 519 policijskih službenika.
Zakoni i strategija ključni za sigurnost
Iz SIPA-e ističu kako njihovo funkcioniranje zasad nije ugroženo kadrovskom strukturom, no upozoravaju da bez usklađenijih zakonskih rješenja i dugoročne strategije činovanja sigurnosni sustav zemlje ostaje pod ozbiljnim pritiskom.
Sugovornici se slažu kako će, bez sustavnih rješenja, opterećenje na preostale policijske službenike nastaviti rasti, čime se dugoročno ugrožava sigurnost.
Vrisak.info
