Iako se pred svaki izborni ciklus u BiH govori o uvođenju elemenata elektroničkoga glasovanja, svaki put se dogodi da se konkretan prijedlog pojavi pred same izbore, pa se pod izgovorom da više nema vremena predloži odlaganje do idućih izbora.
Dok jedni misle da bi uvođenje elemenata elektroničkoga glasovanja bio skup postupak koji ne bi donio konkretne prednosti, drugi smatraju da bi se tako moglo konačno stati ukraj eventualnoj izbornoj krađi i time prekrajanju narodne izborne volje. Vehid Šehić, bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i veliki zagovornik uvođenja elektroničkoga glasovanja, kaže da ima dovoljno vremena da se uvede sustav, ali da se boji da ne postoji politička volja da se to i ostvari. “Ako želimo da izbori budu demokratski, pošteni i slobodni, onda je uvođenje elektroničkoga glasovanja rješenje koje treba provesti”, rekao je Šehić za Nezavisne.
Maksida Pirić, glasnogovornica SIP-a BiH, kaže da će se o eventualnim poboljšanjima izbornog procesa moći više reći kad bude objavljeno izvješće o provedenim prethodnim izborima i mjerama koji bi se mogli uvesti. Dotad, kaže, SIP se ne može izjašnjavati o eventualnim izmjenama Izbornog zakona i eventualnog uvođenja novih tehnologija.
Dodaje da je formirana radna skupina o izmjeni Izbornog zakona BiH u kojoj sjede predstavnici SIP-a BiH, entitetska tijela, predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i predstavnici drugih institucija i organizacija. “Mislim da su oni već održali jedan sastanak i da će se baviti tim poslovima”, rekla je Pirić. S druge strane, kritičari elektroničkoga glasovanja navode dvije najozbiljnije mane koje se odnose na moguće hakiranje, kao i nedostatak papirnatog traga.
Hakeri mogu ući u elektronički sustav i promijeniti izborni rezultat, a to se teže otkriva jer ne postoji papirnati listić koji bi se mogao provjeriti da bi se utvrdilo stvarno stanje.
Vecernji.ba
