Poljska ubrzano postaje jedna od najmoćnijih vojnih sila u Europi. Ova je zemlja treća po veličini vojske (nakon Turske i Ukrajine), a planira postići ukupno 300.000 vojnika do kraja desetljeća, s ciljem i do 500.000 uključujući rezerviste.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska je počela puno ulagati u obranu, lani su Poljaci u obranu uložili više od 45 milijardi dolara, ili čak 4,7% BDP-a što je najviši udio u NATO-u. “Povijest nas je naučila da moramo biti spremni na sve”, kažu poljski čelnici opravdavajući takva ulaganja, piše Vecernji.hr.
S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, o potencijalnom proširenju rata u Europi puno govori, a mnoge države su se za najgori scenarij odlučile pripremiti. Tako su neke zemlje, a posebice baltičke i nordijske, kao i Poljska odlučile izdati priručnike za građane za hitne slučajeve.
Lani je poljska vlada 17 milijuna takvih priručnika poslala svojim građanima. Poljaci strahuju od rata s Rusijom, pa građane tako uče kako se zaštititi od zračnih napada i kemijskih ili nuklearnih prijetnji. Priručnici tako prvo idu u istočna pogranična područja uz Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu, gdje je strah najveći i najrealniji, zbog napada Rusije na Ukrajinu.
A po posljednjim podacima izgleda da nije samo poljska vojska koja se ozbiljno priprema i dodatno naoružava, nego i – poljski građani. Naime, poljska policija je ovih dana objavila kako je broj legalno posjedovanog vatrenog oružja u Poljskoj prvi put premašio granicu od milijun komada, piše Euronews.
Poljska je lani izdala rekordnih 50.700 dozvola za oružje, čime je ukupan broj registriranog civilnog vatrenog oružja prvi put porastao iznad milijun, pokazuju policijske statistike.
Broj važećih dozvola dosegnuo je 411.769 do kraja prošle godine, što je više nego dvostruko u odnosu na 192.819 registriranih 2015. godine. Broj oružja u rukama civila porastao je na 1.037.778, što je povećanje od više od 107.000 u odnosu na 2024.
Kolekcionarske dozvole činile su najveći broj zahtjeva u 2025., s 21.071 donesenom odlukom. Sportske dozvole bile su na drugom mjestu sa 17.601, a slijedilo ih je 7.254 dozvola za osobnu zaštitu. Porast vlasništva započeo je 2022., kada je izdano 37.402 novih dozvola u usporedbi s 19.939 godinu ranije.
Poljska strelišta zabilježila su nagli porast posjetitelja u tjednima nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu u veljači te godine. Unatoč povećanju, Poljska ima približno 2,5 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što je najniža stopa u Europskoj uniji, prema podacima Small Arms Surveyja iz 2017. godine. Finska predvodi Uniju s 32,4 oružja na 100 ljudi, slijedi Austrija s 30 te Cipar s 29,1.
Dariusz Loranty, bivši načelnik varšavske policije koji je radio na slučajevima kriminalnog terorizma i ubojstava, izjavio je da se sadašnji sustav previše oslanja na ovlasti jedne institucije.
„Trenutačni sustav izdavanja dozvola za oružje krši sveto načelo diobe vlasti“, rekao je Loranty. Policija, kako je naveo, „provjerava, zatim donosi odluku i sama sebi propisuje pravila prema važećem zakonu“.
Predložio je prijenos formalne ovlasti odlučivanja s policije na civilnu upravu, pri čemu bi guverneri izdavali dozvole kroz upravne postupke koji uključuju i policijsko mišljenje i sudjelovanje građana. Takve bi se upravne odluke potom mogle osporavati na sudu.
Loranty je rekao da posjedovanje oružja temeljno mijenja ponašanje, ponajprije kroz povećanu odgovornost. Poljski zakon strogo zabranjuje nošenje ili posjedovanje oružja pod utjecajem alkohola. „Kad netko ima pištolj, neće piti votku“, rekao je.
„Naravno, postoji drukčiji osjećaj odgovornosti.“ Loranty je također pozvao na strože psihijatrijske procjene, navodeći da bi svaka osoba koja pokazuje simptome depresije trebala biti isključena iz mogućnosti posjedovanja oružja.
Pregledi ne bi smjeli biti površni te bi, prema njegovim riječima, psihijatri trebali procjenjivati kandidate barem dva puta u različitim situacijama. Prema Lorantyju, rašireno uvjerenje da se Poljaci naoružavaju zbog straha od sukoba s Rusijom ne odražava stvarnost.
„To je velika zabluda. Vrlo mali postotak ljudi ima takav strah“, rekao je. „U stvarnosti, razlog je to što se ljudi boje porasta kriminala u širem smislu.“
Kao poseban problem istaknuo je gruzijske kriminalne skupine, navodeći da je veća vjerojatnost da će napasti poljske građane nego Ukrajince.
Stranka Poljska 2050, centristička stranka u vladajućoj koaliciji, podnijela je u listopadu 2025. nacrt zakona kojim se uvode obvezni redoviti liječnički i psihološki pregledi za sve nositelje dozvola za oružje, uključujući lovce.
Prema prijedlogu, osobe do 70 godina morale bi svakih pet godina predočiti potvrde kako bi zadržale važeće dozvole, dok bi osobe starije od 70 to činile svake dvije godine. Kolekcionari i povijesni rekonstruktori čije oružje ne predstavlja izravnu prijetnju bili bi izuzeti.
Lovačka zajednica usprotivila se toj mjeri, a prethodna slična inicijativa koja se odnosila samo na lovce odbijena je u parlamentu već u prvom čitanju. Javna rasprava o nacrtu zakona i dalje je otvorena, što omogućuje svakom građaninu da podnese svoje mišljenje.
Sjedinjene Američke Države imaju približno 120 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što znači da je oružje otprilike sedam do osam puta dostupnije nego u Europskoj uniji.
Pravo na posjedovanje oružja zajamčeno je Drugim amandmanom Ustava SAD-a, što je pridonijelo relativno liberalnim zakonima o oružju u mnogim saveznim državama. Propisi Europske unije općenito su restriktivniji i znatno se razlikuju među državama članicama.
Stope ubojstava vatrenim oružjem u SAD-u znatno su više od prosjeka u EU, pri čemu neke europske zemlje bilježe stope koje su višestruko, čak i desetke puta, niže od američkih.
Vrisak.info
