Stanovnici BiH sve češće posežu za kreditima, zaduženje dosegnulo 13,8 milijardi KM, a troškovi života ne posustaju.
Rujan sa sobom donosi povećanja financijskih izdvajanja za veliki broj obitelji u BiH – od početka školske godine, koja iziskuje dodatne novčane izdatke, preko priprema za zimnicu pa do nabave ogrjeva, međutim, dinamika kretanja kreditnog zaduženja građana BiH svakako upućuje na cjelogodišnji trend koji se ne mijenja već dulje vrijeme, a podatak s kraja srpnja pokazuje kako su stanovnici BiH zaduženi u iznosu od 13 milijardi i 838,3 milijuna maraka.
Centralna banka Bosne i Hercegovine u svojem je najnovijem izvješću, odnosno komentaru monetarnih kretanja, utvrdila kako je kreditni rast kod sektora stanovništva u odnosu na kraj lipnja iznosio 171,6 milijuna KM, dok je u odnosu na kraj srpnja prošle godine zaduženje naraslo za 1,34 milijarde KM.
Analitičari su složni – krediti su u trenutačnim okolnostima koje karakterizira nastavak rasta inflacije, a poglavito u onom sektoru koji mjesečno uzima i najveći dio kućnog proračuna – prehrani, jedan od ključnih razloga zbog kojih se stanovnici odlučuju na podizanje kredita za različite namjene, a koji nose i skupni naziv – nenamjenski potrošački krediti.
Upravo oni čine i najveći iznos kreditnog zaduženja, što i ne čudi s obzirom na izrazito neujednačenu dinamiku rasta potrošačkih cijena i osobnih primanja, prenosi Večernji list.
Uvidom u podatke Centralne banke BiH vidljivo je kako potrošački nenamjenski krediti na kraju srpnja iznose 9 milijardi i 933 milijuna maraka, dok su u istom mjesecu prije godinu dana iznosili 9 milijardi i 102,7 milijuna maraka.
Skok od 830,3 milijuna maraka potrošačkih nenamjenskih kredita u godinu dana na prilično ilustrativan način progovara o ekonomskoj slici i stvarnosti u kojoj se veliki dio stanovništva zemlje nalazi.
Krediti su potrebni praktički za bilo koju investiciju u kući ili stanu, ali i za neka, usudili bismo se reći, i sezonska izdvajanja poput kupnje ogrjeva.
Drugo mjesto po iznosu zaduženja čine krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica, oni su na kraju srpnja zabilježeni u iznosu od 2 milijarde i 153,6 milijuna maraka, a slijede zaduženja za kupnju postojećih stambenih jedinica, i to u iznosu od milijardu i 233,9 milijuna maraka.
Četvrto mjesto po ukupnom iznosu čine krediti po kartičnom poslovanju (278,6 milijuna maraka), a u stopu ih prate krediti za poduzetništvo (207,7 milijuna maraka). Posljednje mjesto čine krediti za kupnju automobila, koji su na kraju srpnja iznosili 10,6 milijuna maraka.
Navedeni podaci jasno se mogu objasniti i metodom komparacija s podacima iz drugih izvora koji obrađuju srodna tematska područja, a iz koje se jasno nazire zaključak koji objašnjava zbog čega je zapravo udio nenamjenskih potrošačkih kredita u ukupnom zaduženju toliko visok.
Odgovor se krije u rastućoj inflaciji koju prati neujednačen rast osobnih mjesečnih primanja.
U srpnju je, prema podacima Agencije za statistiku, cijena hrane u odnosu na srpanj prošle godine porasla za čak 10,8%, alkoholnih pića i duhana za 3,7%, restorana i hotela za 7,5% te ostalih dobara i usluga za 3,8%.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za srpanj 2025. godine iznosi 3202,70 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za svibanj 2025. iznosila je 1590 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku).
Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 49,64%, dok je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom tek 31,22%.
Samu potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije: prehrana – 45,35%, stanovanje i komunalne usluge – 14,41%, higijena i održavanje zdravlja – 9,65%, obrazovanje i kultura – 8,12%, odjeća i obuća – 11,24%, prijevoz – 4,99%, održavanje kućanstva – 6,25%.
Vidljiv je visok udio prehrane u potrošačkoj košarici, što nas vraća na početak teksta i tezu kako je upravo rast cijena u ovoj kategoriji krivac broj jedan za povećanje mjesečnih troškova prosječne obitelji u BiH.
l za to vrijeme prosjek Europske unije, inflaciji unatoč, nije se mijenjao drastično, Europljani uglavnom na hranu troše oko 15 do 20 posto svojeg mjesečnog proračuna, što im onda ostavlja i dovoljno sredstava za pokrivanje svih onih drugih financijskih obveza, uključujući stanovanje i režije, koji su na “lošem” glasu, no koji su, komparacijom s visinom osobnih primanja, i dalje daleko od onoga što građani BiH izdvajaju.
Važnost reformi
Što je odgovor na navedeno? Pitanje je kratko, ali i previše složeno da bi se na njega mogao dati jednoznačan odgovor. Ipak, reforme u brojnim sektorima ekonomije, počevši od konkretnosti i tržišta rada pa do birokratskih zavrzlama, ključ su postupnog, ali dugoročno isplativog sustava promjena koji će postupno voditi i osnaživanju životnog standarda žitelja Bosne i Hercegovine.
Ove reforme dio su europskog puta BiH, no, kao što je poznato, politička situacija nije odveć zahvalna za donijeti neke suvisle zaključke o tome kada će zemlja početi dostizati zemlje okružja kada govorimo o BDP-u po glavi stanovnika.
Vrisak.info
